Prema nacrtu zaključaka u koji je Hina imala uvid, Vijeće EU-a pozvat će vodstvo Bosne i Hercegovine da se "nakon općih izbora u listopadu 2014. godine što je moguće prije angažira na rješavanju šireg spektra pitanja kako bi zemlja riješila izazove s kojima je kontinuirano suočena i nastavila napredak prema EU. Posebice ostaje ključno da čelnici BiH poduzmu reforme s ciljem poboljšanja efikasnoti i funkcionalnosti bosanskohercegovačkih institucija na svim razinama. Preostaje također rješavanje pitanja provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci", kaže se u nacrtu zaključaka.
S druge strane, zadnji zaključci o BiH iz prosinca prošle godine bili su u tom smislu puno oštriji. "Čelnici Bosne i Hercegovine trebaju postići, bez nepotrebnog odgađanja, dogovor o provedbi presude Sejdić-Finci kako bi zemlja napredovala na putu prema EU. Vjerodostojan napor u tom pogledu ostaje ostaje nužan za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", kaže se u zaključcima koji su prihvaćeni 17. prosinca 2013. Nakon prosvjeda, koji su u veljači izbili u dijelu BiH, Europska unija je o toj zemlji namjeravala raspravljati na ministarskom sastanku prošli mjesec, ali je tada zbog stanja u Ukrajini odgođena za ovaj mjesec.
Nešto blaže inzistiranje na uvjetima na tragu je hrvatske inicijative da se otvorena pitanja koja u BiH već dugo ne uspijevaju riješiti ne postavljaju više kao preduvjet za napredak za sljedeću fazu približavanja Uniji, nego da se to ostavi za kasnije.Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova je prije više od mjesec dana uputilo zemljama članicama EU-a "non-paper" u kojem se zauzima za specifičan pristup prema Bosni i Hercegovini, koja je zbog unutarnje nefunkcionalnosti u potpunom zastoju. U hrvatskom neslužbenom dokumentu predlaže se da se ona pitanja koja sada predstavljaju prepreku za napredak BiH u europskim integracijama, poput provedbe presude Sejdić-Finci, ostave za kasnije, to jest da se rješavaju tijekom procesa približavanja Eurpskoj uniji.
Pri tome se navodi primjer normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, što nije postavljeno kao preduvjet za Srbiju da otvori pregovore, nego kao proces koji se treba dovršiti paralelno sa završetkom pregovora. S druge strane, unutar Unije postoji konsenzus da nema snižavanja kriterija ni za jednu zemlju kandidatkinju, pa tako ni za Bosnu i Hercegovinu. To se može iščitati i iz nacrta zaključaka za predstojeći sastanak ministara vanjskih poslova EU-a. "U skladu s prijašnjim zaključcima Vijeća, ono ponovno potvrđuje da ključni zahtjevi i kriteriji za napredak BiH prema EU-u moraju u potpunosti biti ispunjeni", kaže se u nacrtu zaključaka.
Ministri bi u zaključcima trebali pozvati čelnike BiH da se sada usmjere na kratkoročne prioritete, socijalna i ekonomska pitanja kako bi odgovorili na prosvjede i pozive građana i da na tome planu više učine prije listopadskih izbora.S druge strane, poboljšanje djelovanja bosanskohercegovačkih institucija i njihove funkcionalnosti tretira se kao srednjoročne i dugoročne prioritete. U nacrtu zaključaka se ponavlja nedvosmislena potpora teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene zemlje te osuđuje secesionstička retorika. Na dnevnom redu sastanka u Luxembourgu je i Ukrajina te stanje u Siriji.
