Stipić i predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek sazvali su konferenciju za novinare u povodu jučerašnje Vladine konferencije na kojoj se govorilo o outsourcingu u javnim službama, a s koje su predstavnici Vlade otišli ne saslušavši sindikalne protuargumente. Sindikalci stoga zaključuju kako ih Vlada nije pozvala da pokušaju zajedno doći do obostrano prihvatljivog rješenja za jednu od devet mjera koje bi trebale pridonijeti smanjenju proračunskog deficita, već je odluku donijela sama, uz potporu poslodavaca.
Stipić tvrdi da su iskustava drugih zemalja pokazala da outsourcing ne podiže ni kvalitetu obavljanja poslova niti donosi uštede, a izdvajanjem popratnih službi u školstvu država bi jedino uspjela vratiti u proračun 100 milijuna kuna od PDV-a godišnje. "Vlada je pokazala svoje prave namjere i time lopticu prebacila sindikatima od kojih ljudi očekuju da zaštite njihova prava", rekao je Stipić ustvrdivši kako se tu radi o sprezi Vlade, odnosno Milanke Opačić, Željka Jovanovića i Slavka Linića, i privatnika u HUP-u.
Čelnik Preporoda ističe kako bi tom mjerom u školstvu bilo pogođeno 10.000 domara, kuharica i čistačica. "Privatnici su posebno zainteresirani za 7.500 zaposlenih na poslovima čišćenja, čije plaće u državnom proračunu sudjeluju s 0,3 posto, a to znači da bi se odustajanjem od čišćenja oko 1300 osnovnih i srednjih škola te 120 područnih škola uštedjelo samo 370 milijuna kuna", kaže Stipić. Udio troškova čišćenja u ukupnom materijalnim troškovima škola iznosi svega između 0,85 i 1,5 posto, a to su neznatna sredstva koja ne mogu polučiti uštede, tvrdi Stipić dodajući da se outsourcing se pokazao lošim modelom i u drugim državama, poput Njemačke.
Predstavnici Vlade na jučerašnjoj konferenciji ocijenili su da bi izdvajanjem djelatnosti poput čišćenja, pranja, kuhanja i posluživanja iz javnog sektora država mogla godišnje uštedjeti oko 700 milijuna kuna. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek iznijela je primjer Slovenije, gdje su poslove putem outsourcinga u zdravstvu preuzeli poduzetnici iz Italije i Austrije koji su, kaže, dovodili jeftinu radnu snagu iz istočnih zemalja, pa je Slovenija naposlijetku uvela moratorij na outsorucing.
Loša iskustva s outsourcingom u zdravstvu imale su i druge zemlje, poput Velike Britanije, pa bi nakon Vlade koja je odustala od toga isto trebao, smatra Avberšek, učiniti i HUP. "HUP nije naš poslodavac već zainteresirana strana koja bi htjela na lak način zgrnuti novac, a ova zemlja je poznata po eksperimentima - najprije sve uništimo, a nismo, kao uređene zemlje, sposobni uništeno vratiti", rekla je Avberšek i predložila Vladi da razmisli o outsourcingu uprava i ravnatelja zdravstvenih ustanova, koji godinama loše vode sustav, kako bi naučili posao od privatnika.
