Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da je to znatno manje od dosadašnjih gotovo 18 posto, koliko je bilo moguće obračunavati prema Zakonu o obveznim odnosima. Dodaje da Vladinim prijedlogom nisu zadovoljni bankari, jer bi maksimalna dopuštena kamatna stopa po prekoračenju na tekućim računima bila 10,35 posto, a bila je 11 posto.No Vladi je, kaže Linić, prva briga zaštita građana.
Što se tiče najviše dopuštene stope zateznih kamata, predlaže se jedinstvena osnovica, odnosno referentna stopa te se u poduzetničkim odnosima na tu osnovicu dodaje 8 posto, a u ostalim odnosima 7 posto. Time je zatezna kamatna stopa u poduzetničkim odnosima ujednačena s izračunom u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (ZFPPN) te u današnjim uvjetima iznosi 12,35 posto. Prema Zakonu o obveznim odnosima zatezna kamatna stopa je bila 15 posto.
Poduzetnici, prema Vladinu prijedlogu, između sebe mogu ugovoriti i drugačiju stopu zateznih kamata, ali ne višu od stope zakonskih zateznih kamata uvećanu za polovinu te stope. U ostalim ugovornim odnosima, stopa zateznih kamata iznosit će 11,35 posto dok je prema Zakonu o obveznim odnosima iznosila 12 posto. Ministar Linić kaže kako se razmišlja o tome da se u konačnom prijedlogu zakona predloži da se kod načina obračuna zateznih kamata najprije zatvara glavnicu duga a tek onda kamate, neovisno radi li se o kreditu, poreznim potraživanjima ili kućnim režijama.
Primijećeno je, kaže Linić, da se prilikom razduživanja građana i privrede, najveći iznosi odnose na kamate, a ne glavnice, a to znači da se od građana i privrednika stvaraju dužnički robovi i vječiti dužnici.
