Obiteljima 1456 nestalih osoba bit će isplaćeno 30 milijuna eura, 60 milijuna dobit će ih ciparski Grci koji žive na poluotoku Karpasu na sjeveroistoku otoka, a žrtve su, kako stoji u objašnjenju suda, ponižavajućih diskriminacija. Cilj odšteta koju je sud odredio nije obeštetiti ciparsku državu za kršenje ljudskih prava, već pojedinim žrtvama isplatiti odštetu, stoji u priopćenju Europskoga suda za ljudska prava. Novac će im isplatiti ciparska vlada. Ovom odlukom dovršena je presuda donesena 10. svibnja 2001. kojom je sud u Strasbourgu proglasio Tursku krivom za masovna i kontinuirana kršenja ljudskih prava od 1974.
Sud je svojedobno odgodio donošenje odluke o svoti koja će biti isplaćena žrtvama, a Cipar je tek u lipnju 2012. iznio svoje zahtjeve na koje je sud odgovorio u ponedjeljak. 1974. grčko-ciparski nacionalisti su uz potporu vojne hunte na vlasti u Ateni izvršili državni udar i svrgnuli ciparskog predsjednika i poglavara tamošnje pravoslavne crkve Makariosa, nakon čega su se turski vojnici, pozivajući se na ustav, iskrcali na otoku 20. srpnja 1974. Zaustavili su se u središtu glavnog grada Nikozije nakon što su zauzeli 37 posto teritorija otoka sa sjeverne strane. Tijekom invazije izbjeglo je 160.000 Grka i 60.000 Turaka.
U znak odmazde za invaziju grčke su paravojne snage pobile cijelu mušku populaciju turskog sela Tokhni, a na grčkoj strani otoka kasnije je otkriveno još nekoliko masovnih grobnica. Događaji iz 1974. i danas dominiraju ciparskom politikom i glavni su predmet spora dviju etničkih zajednica na otoku. 1975. otok je podijeljen na grčki i turski dio između kojih je zona pod upravom UN-a. UN priznaje samo grčku vladu, a Turska je na sjeveru proglasila nepriznatu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
