"Ako se ne osigura sve, kompletno, neće se forsirati i neće se ni Zagrebu niti Hrvatskoj ništa dogoditi ako se odluka eventualno par mjeseci prolongira", izjavio je Hini pročelnik Maras. Pojasnio je da se moraju osigurati tehnički uvjeti da bi se moglo odvijati odvojeno prikupljanje otpada. Planski se mora povećavati broj reciklažnih dvorišta, "zelenih otoka" i separatnog odvajanja otpada. "To je jedan proces koji se ne zatvara preko noći, međutim evidentno idemo prema naprijed i ja vjerujem u kolege koji sudjeluju u tom projektu te građanima. Mislim da u Zagrebu možemo uspjeti", poručio je pročelnik Maras, ustvrdivši da je uz pojačanje infrastrukture, nužno i podizanje svijesti. Smatra kako će se polako zone proširivati "dodatnim pilotima", ali da je još uvijek optimist "da se neke stvari već mogu napraviti".
Naveo je da su mnogi europski gradovi to rješavali segmentalno, po pojedinim dijelovima grada, te da gradovi u pojedinim kvartovima imaju različiti sustav. Ocjenjuje kako to nije ništa neobično, jer se na kraju zatvara cjelokupan sustav na razinu na kojoj treba biti. Maras je rekao da su gradski zastupnici donijeli "jednu od najpoštenijih odluka da se otpad naplaćuje prema količini". "Zajedno smo se dogovorili da taj težak zadatak provedemo maksimalno do određene visoke razine i formiramo Povjerenstvo". Podsjetio je da je jučer, 17. svibnja, završio dvomjesečni pilot projekt koji je bio proveden na uzorku od čak 7000 kućanstava u različitim gradskim četvrtima Zagreba te da će sada Povjerenstvo na temelju dobivenih podataka detaljno analizirati situaciju i preporučiti "eventualne korekcije ili prolongacije, ukazati na pojedine greške ili sugerirati nekakve dodatne novosti koje treba napraviti".
"Obećali smo zastupnicima Gradske skupštine da ćemo do kraja lipnja praktično imati cijelu analizu i da ćemo im predložiti da se odluka zadrži u potpuno istoj formi ili je eventualno nešto korigiramo", rekao je Maras. Smatra kako se ne može očekivati da će se preko noći kompletno sustav promijeni, ali rezultati pokazuju da se ide prema boljem. "Građani Zagreba polako postaju sve više svjesniji, odvaja se dio otpada. Čistoća - podružnica Zagrebačkog holdinga zajedno s Gradom Zagrebom i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trudi se osigurati infrastrukturu", istaknuo je pročelnik Maras.
Rezultati projekta će biti korektivni faktor za sve što treba napraviti, dodao je. Na upit Hine misli li da bi građani Zagreba od srpnja mogli početi s odvojenim prikupljanjem otpada, Maras je rekao da ima opći uvid, ali još nema konkretne podatke pa ne bi bio prognozer ovog trenutka. "Analiza nam je najbolji pokazatelj, dakle brojke govore sve i način kad se obradi nešto, onda moramo stajati čvrsto s obje noge na zemlji", rekao je. U Zagrebu je 17. ožujka počeo dvomjesečni pilot projekt odvojenog prikupljanja otpada u koji je bilo uključeno 7000 građana, kao priprema za 1. srpnja, kada će za sve Zagrepčane početi odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biootpada na kućnom pragu te naplata otpada po volumenu, a ne više po kvadraturi stambenog ili poslovnog prostora.
Pilot projekt je u Zapruđu predstavio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, odvajajući razne vrste otpada u za to predviđene spremnike i tada je rekao da do kraja 2018. treba zatvoriti odlagalište otpada Jakuševec te u funkciju staviti centar za gospodarenje otpadom s mehaničko-biološkom obradom i reciklažom te termičku obradu otpada. "Time ćemo poboljšati život naših sugrađana, sačuvati ekologiju i što je najbitnije, koju kunu iz naših lisnica. Manje ćemo davati za račune", istaknuo je Bandić te pozvao sugrađane da odvajaju otpad i čuvaju okoliš. Što Zagrepčani budu discipliniraniji i više odvajali otpad imat će osjetno manje račune, rekao je.
Tijekom dva mjeseca građani su u posebne vrećice i spremnike ispred zgrada i kuća mogli odlagati biorazgradivi i miješani komunalni otpad, dok su papir, staklo, tekstil, plastiku i metal odvajali u za to predviđene spremnike na tzv "zelenim otocima". Spremnici su bili označeni posebnom bojom - plavom za papir, zelenom za staklo, narančastom i sivom za plastiku i metal, ljubičastom za tekstil, smeđom za biootpad i crnom za miješani komunalni otpad. Na svakom spremniku je bila naljepnica s uputama koji se otpad smije, a koji ne smije odložiti u njega.
