"Velika Gorica je šesti grad po veličini u Hrvatskoj, a njezin općinski sud postaje žrtvom drugačije organizacije Općinskog suda u Zagrebu", rekao je HDZ-ov Davorin Mlakar. Uvjeren je da po kriterijima koje je prezentiralo Ministarstvo pravosuđa nije bilo ni jednog ozbiljnog razloga da se područje velikogoričkog općinskog suda pripoji području budućeg općinskog suda Zagreb-jug. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić odgovorio mu je kako je jedina preostala mogućnost da se područje Zagreb-jug pripoji sudu u Velikoj Gorici. "Mi smatramo da je ovo što smo predložili bolje, ali ostavljam mogućnost da do drugog čitanja još razgovaramo", kazao je.
SDP-ov Peđa Grbin ističe da racionalizacija mreže sudova nije izum aktualne vlade, te da su i prijašnje vlade pokušavale riješiti to pitanje. "Svi su bili za, dok se ne dirne sud u njihovu gradu", ustvrdio je Grbin te naglasio kako se "mora prijeći preko takvog feudalnog načina razmišljanja". Predloženi zakon smatra značajnim iskorakom prema bržem i kvalitetnijem sudovanju, budući da će u novoj mreži dominirati veliki sudovi, u kojima će suditi specijalizirani suci, upućeni u specifičnu problematiku.
Ističe i da su uštede koje bi zakon trebao donijeti manje važne od ujednačavanja sudske prakse. "Moram ponovo izvući primjer božićnice, jer je najeklatantniji. Sudovi u, primjerice, Puli ili Rijeci bi vam dosudili da imate pravo na tu božićnicu, a ako ste imali nesreću da se sudite u Zagrebu, to isto pravo iz istog pravnog odnosa ne bi vam bilo omogućeno, i to zato što je svaki županijski sud stvorio svoju praksu i u onim predmetima koji ne mogu doći pred Vrhovni sud, bit ću grub, nije ih briga što drugi njihovi kolege misle", ustvrdio je Grbin.
Smatra da bi u sklopu reforme pravosuđa prekršajne i trgovačke sudove trebalo pripojiti općinskima. Reorganizaciju mreže sudova podržava i DC-ova Vesna Škare Ožbolt, no uvjerena je da će ukidanje mjesne nadležnosti županijskih sudova stvoriti dodatne troškove. "To po meni apsolutno povećava troškove dostave, a zanimljivo će biti vidjeti kako će, primjerice, suci iz Osijeka rješavati predmete utvrđivanja prava vlasništva iz Zadra ili Splita, u kojima još treba i razvrgnuti feudalno kmetske odnose", rekla je Škare Ožbolt.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uzvratio joj je da se na troškove dostave poštom godišnje izdvaja 70 milijuna kuna, a da se između 30 i 35 posto ročišta gubi zbog neurednih poziva. Najavio je da će se dio službenika koji se pokažu viškom prebaciti na poslove dostave, čime će se, uvjeren je, u konačnici ostvariti ušteda. Naglasio je da se na ukidanje nadležnosti županijskih sudova Vlada odlučila zbog njihove neujednačene prakse.
Laburist Branko Vukšić smatra da je predložena racionalizacija tek tehnički dio reforme pravosuđa, u koju se još "nije dubinski krenulo". Naveo je da Hrvatska ima 1.880 sudaca na 100.000 stanovnika te da više sudaca po broju stanovnika ima samo Slovenija. "Unatoč tomu, Hrvatskoj najviše nedostaje pravna sigurnost", ustvrdio je Vukšić, upozorivši na dugotrajnost sudskih postupaka i korupciju u sudačkim redovima.
U obranu sudaca stao je HDZ-ov Goran Marić, koji se založio za ukidanje arbitraže pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. "Tamo se prilično šteti gospodarstvu i najveći doprinos Ministarstva pravosuđa bio bi kad bi ukinulo tu arbitražu. Tamo se ne poštuje struka ni pravo, od morala je daleko kao Zemlja od Sunca, a nekad je skuplje i traje duže nego u redovnim sudskim postupcima. Tamo se ne rješavaju sporovi, nego se pogoduje pojedincima, uvijek u korist velikih i moćnih. Arbitri odlučuju površno, navrate po 10 ili 20 minuta i donesu sudbonosne odluke, a o njihovim honorarima ste vjerojatno čuli", ustvrdio je Marić.
