Obrazlažući prijedlog zakona ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić rekao je da mu je osnovna svrha poticanje sindikata na suradnju, jačanje kapaciteta socijalnih partnera te poticanje kolektivnog pregovaranja. Kako je rekao "neka rješenja nisu donesena u suglasju, pretežno zato što nije bilo suglasja među socijalnim partnerima ali i unutar samih socijalnih partnera, pogotovo kada se govori o stopi reprezentativnosti.
Dodao je kako stopa od 20 posto nije zapreka za vrlo efikasno formiranje pregovaračkih odbora te da su u preko 90 posto slučajeva sindikati zajedno sjeli i dogovorili se o pregovaračom odboru bez obzira koliko tko ima članova. "Nismo zadovoljni s brojem kolektivnih ugovora u realnom sektoru i na tome svi zajedno trebamo poraditi da se u tom dijelu naše ekonomije i našeg društva sklopi što više kolektivnih ugovora. Ovaj zakon je neke stvari razriješio, a na svima nama je da kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog bude nešto što je uobičajno, a ne iznimka", poručio je Mrsić.
U ime Kluba zastupnika HSU-a Silvano Hrelja rekao je kako misli da je predloženi zakon dobar i korak je naprijed iako se ne slaže u dijelu da država treba jačati kapacitete socijalnih partnera. "Oni su pozvani da se udružuju, da budu jači i da više utječu na događanja u svijetu rada. Lijepo je da država brine da oni ojačaju svoje kapacitete ali mislim da dugoročno oni sami moraju jačati svoj potencijal i svoje pregovaračke kapacitete", rekao je Hrelja.
Dodao je da je zakon podloga i sutra za raspodjelu sindikalne imovine, a to je nešto što se čeka punih 24 godine te bi konačno tome trebalo doći kraj. Istaknuo je da ne bi bio problem spustiti stopu reprezentativnosti sindikata od 20 na 10 posto da ne postoji realna opasnost da se u Hrvatskoj onda uvede strukovno kolektivno pregovaranje, a Hrvatska se nije opredijelila za takav način pregovaranja.
"Po mome mišljenju potpuno ispravno jer toga ima rijetko gdje u svijetu i ne doprinosi solidarnosti u sindikalnom organiziranju i djelovanju, a i među zaposlenima i strukama. Lijepo je gledati samo svoj posao, međutim taj posao nam nikada ne ovisi samo o nama i kod liječnika su potrebne i medicinske sestre i laborantice i osoblje koje skrbi o higijeni i čistoći. Dodao je kako postoji način u kojem se liječnički sindikat može sigurno uključiti u kolektivno pregovaranje.
Zastupnik Boro Grubišić (HDSSB) u replici Hrelji je rekao kako nije točno da su interesi liječnika i medicinskih sestara jednaki. Kao primjer naveo je da je bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić proveo smjenski rad koji sestrama u bolnicama odgovora i rade smjenski, a taj je isti pokušaj kada se primjenjuje na liječnike potpuno propao. "Nemojte govoriti da su im interesi po pitanju sindikalnih i nekih drugih prava potpuno jednaki, jer to nije točno i sasvim je sigurno da ovaj zakon stavlja u potpuno nepovoljan položaj liječnike i otići će nam ne 400 liječnika, nego 4.000 iz Hrvatske", poručio je Grubišić.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a Goran Marić istaknuo je da je ovaj prijedlog zakona znatno poboljšanje u odnosu na postojeće stanje i samo malo mu fali da bude odličan. "Fali mu 10 posto, ništa više i ako riješimo tih deset posto podržat ćemo ovakav jedan zakon", poručio je Marić. U ime Kluba zastupnika SDP-a Hrvoje Nekić je rekao da će zakon za posljedicu imati jačanje i okrupnjavanje sindikata, što je bitan preduvjet kvalitetnog socijalnog dijaloga.
"Osnovna misao donošenja ovog zakona je poticanje sindikata na suradnju, na jačanje kapaciteta socijalnih partnera te poticanje kolektivnog pregovaranja", istaknuo je. U vezi sa spuštanjem postotka reprezentativnosti sa 20 na 10 posto, ili sa 10 na pet posto, Nekić je rekao da je to samo brojčano rješenje koje bi nekima možda zasigurno riješilo probleme, ali bi nekima stvorilo probleme i možda stvorilo novu strukturu nezadovoljnih jer bi oni koji možda sada imaju devet posto isto tako tražili da i oni postanu reprezentativni.
