c S
Dnevne novosti

I Grčka želi veću proračunsku fleksibilnost u Europi

10.07.2014 07:10 ATENA , 9. srpnja 2014.(Hina/AFP), U stisku strogih mjera štednje već četiri godine, Grčka se kao i Italija zauzima za fleksibilniju provedbu europskih fiskalnih pravila.

Nekoliko sudskih presuda koje su uvažile žalbe nekih kategorija državnih službenika zbog smanjivanja njihovih plaća i mirovina 2012. dovest će do zakonskih izmjena kojima će im se primanja vratiti na prijašnju razinu. Prvi su se za to izborili suci, a slijedit će ih vojnici, policajci i vatrogasci, kaže vladajuća koalicija desnice i socijalista predvođena konzervativcem Antonisom Samarasom. Sudovi su u ovom trennutku zatrpani žalbama sveučilišnih profesora, liječnika, diplomata i čistačica, žrtava drastičnih smanjenja plaća kao i cijeli javni sektor po nalogu međunarodnih vjerovnika (EU, ECB i MMF).

"Te presude upućuju poruku Bruxellesu i postavljaju granice politici štednje u društvu koje se guši", rekao je Panayiotis Petrakis, profesor ekonomije na Sveučilištu u Ateni. Podsjećajući da su mnoge mjere štednje odbačene i na sudu u Portugalu, Petrakis ističe da je to odraz proturječnosti "politika koje vode u recesiju i eksploziju nezaposlenosti.

"Grčki tisak upozorava ipak da bi se time mogla otvoriti Pandorina kutija. "Sudske mine", ocijenio je nedavno liberalni dnevnik Kathimerini, procjenjujući cijenu vraćanja plaća na prijašnje razine na "milijardu eura". To bi mnogo zadati nove glavobolje vladi koja je ovaj tjedan imala nove sastanke s predstavnicima trojke radi redovite analize grčkih financija prije isplate posljednje tranše zajmova od gotovo dvije milijarde eura.

Od izbijanja dužničke krize 2010., Atena je dobila 240 milijardi eura zajmova. Promatrači smatraju da bi proračunski višak od 1,5 milijarda eura ostvaren 2013. (0,8 posto BDP-a, ako se ne uključe servisiranje dugova i potpora bankama) trebao biti dovoljan da se podmiri taj trošak. Georges Pagouklatos, profesor na ekonomskom fakultetu u Ateni, smatra da je taj trošak "podnošljiv", ali ne isključuje nove štednje u javnom sektorru.

Očekujući oživljavanje gospodarstva potkraj godine, Samaras je također obećao ublažavanje poreza kao naknade za "žrtve grčkog naroda". "Programi štednje doveli su u slijepu ulicu i sada pravosuđe diktira gospodarsku politiku", rekao je Petrakis. Gabriel Colletis, profesor ekonomije na sveučilištu u Toulouseu, promatra to međutim u svjetlu predstojećih izbora u Grčkoj.

Prijevremeni izbori mogli bi se održati 2015., a konzervativce jako zabrinjava pobjeda radikalno lijeve Syrize na europskim izborima u svibnju, koja se oštro protivi štednji. Samaras je čini se to upozorenje ozbiljno shvatio, kazavši nedavno da su "europski građani glasovali za bolju Uniju i okrenuli leđa Europi statistika, birokracije i jednosmjerne ekonomije."