Na konferenciji, koju je uz potporu MORH-a organizirao Centar za mirovne studije, načelnik MORH-ova sektora za javnu nabavu Branko Pribolšan istaknuo je da su predmeti javne nabave u obrambenom sektoru s oznakom tajnosti, kojih je prije dvije godine bilo između 50 i 60 posto, ove godine svedeni na tek 5,7 posto od ukupnog broja predmeta. Predmeti s oznakom tajnosti uglavnom se odnose na komunikacijska sredstva te dijelom na ubojna sredstva i streljivo, objasnio je i podsjetio da MORH za sve nabave čija vrijednost prelazi pet milijuna eura mora tražiti suglasnost nadležnog saborskog odbora.
Kad je riječ o bagatelnim nabavama, za koje se ne traži javni natječaj, Pribolšan tvrdi da one u MORH-u prolaze strože kriterije od nabava putem natječaja. Izvijestio je da su takve nabave lani iznosile 1 posto ukupnih nabava u MORH-u, te da je Ministarstvo u svim predmetima nastojalo uključiti što više gospodarskih subjekata koji imaju sigurnosne certifikate. "Maksimalno smo onemogućili koruptivno djelovanje, svatko radi svoj posao i nitko ne može utjecati na druge sudionike u procesu", ustvrdio je Pribolšan. S njegovom ocjenom suglasan je i predsjednik saborskog Odbora za obranu Tomislav Ivić. Iako upozorava da stalno smanjivanje obrambenog proračuna, koji je ove godine za čak 100 milijuna eura manji nego 2011., onemogućuje izvršenje ciljeva iz strateških obrambenih dokumenata, Ivić ističe da su učinjeni značajni koraci ka transparentnijim nabavama u obrambenom sustavu.
Posebno je pohvalio praksu uvedenu prije dvije godine, po kojoj MORH Odbor redovito izvješćuje o planu javne nabave za narednu godinu. Na pitanje Gordana Bosanca iz Centra za mirovne studije je li Odbor dovoljno kompetentan za procjenu kvalitete trošenja obrambenog proračuna, Ivić je odgovorio kako u to ne može biti siguran, ali i naglasio da je Odbor prije svega političko tijelo, a da bi stručnu procjenu u tom području trebalo dati vanjsko stručno tijelo.
I Leah Wawro iz londonskog ureda za sigurnosne i obrambene sustave Transparency Internationala svrstava Hrvatsku među zemlje s umjerenim rizikom korupcije u obrambenom sektoru. Upozorila je da je obrambeni proračun nedovoljno detaljan, da transparentnosti posebno nedostaje kad je riječ o tvrtkama u vlasništvu vojske te da su manjkavi zakoni koji bi poticali "zviždače". Naglasila je važnost parlamentarnog nadzora nad obrambenim sustavom te predložila angažiranje stručnjaka koji bi pomogli zastupnicima u procjeni kvalitete trošenja na području obrane. Wawro ističe da se sa sličnim problemima susreću i druge zemlje, a navela je da se na vojsku godišnje u svijetu izdvoji 1,7 trilijuna američkih dolara, pri čemu se zbog korupcije gube milijarde.
Eugen Kogan iz Zaklade za strateške i međunarodne studije Georgije prenio je iskustva iz 10 zemalja bivšeg Varšavskog pakta i Turske, u kojima, kako je rekao, ne postoji tradicija odgovornosti prema poreznim obveznicima pa je transparentnost obrambenih proračuna uglavnom na vrlo niskoj razini. Sudionike konferencije pozdravio je i savjetnik predsjednika Republike Ive Josipovića za vojna pitanja Damir Terzić, ističući važnost jasnih procedura javne nabave u obrambenom sektoru, koje onemogućuju zlouporabe.
