Rezultati istraživanja o jednom od najvrućijih hrvatskih političkih pitanja ne idu u prilog zagovornicima povećanja potrebnog udjela nacionalne manjine na polovicu stanovništva jer se većina ispitanika, njih 34 posto, izjasnila da to pitanje ostane uređeno kao i do sada. Osim toga, 20,2 posto ispitanika uopće se ne bi odazvalo na referendum, odgovor na to pitanje ne zna njih 25,7 posto, dok je bez odgovora bilo 1,1 posto ispitanika.
S druge strane, za prijedlog da se nacionalna manjina može ravnopravno služiti svojim jezikom i pismom samo ako čini polovicu stanovništva na nekom području izjasnilo se tek 19,1 posto ispitanika. No, što se tiče situacije u Vukovaru, odgovori su uvelike različiti jer se znatna većina protivi postavljanju dvojezičnih natpisa u tom gradu. Protiv ploča s latinicom i ćirilicom u Vukovaru izjasnilo se ukupno 64,4 posto ispitanika, od kojih 38,3 posto smatra da Vukovar treba trajno izuzeti od dvojezičnih natpisa, a 26,1 posto drži da s time treba još pričekati.
Onih koji bezuvjetno podržavaju table s latinicom i ćirilicom ima svega 6,1 posto, dok je onih koji podržavaju dvojezične natpise ali smatraju da je postupak njihova uvođenja trebao biti pažljiviji 12,1 posto. Ne zna što bi podržalo 17 posto, a bez odgovora je 0,4 posto ispitanika. U istom istraživanju protivnici istospolnih brakova su se pokazali nadmoćnom većinom, ima i dosta neutralnih, a pristaše gay brakova su u znatnoj manjini. Izrazito je protiv 45,4 posto ispitanika, a uglavnom protiv 15,5 posto, što znači da istospolne brakove ne odobrava 60,9 posto ispitanih.
Ni za ni protiv izjasnilo se 21,2 posto građana, dok je istospolne brakove podržalo ukupno 17 posto ispitanika, od kojih je izrazito za njih 10,1 posto, a uglavnom za 6,9 posto. Bez odgovora bilo je 0,9 posto ispitanika. S druge strane, zagovornici lustracije mogli bi ostati razočarani rezultatima istraživanja jer je za to pitanje, koje je također u javnosti izazvalo dosta buke i prijepora, većina pokazala malo zanimanja ili se tome protivi, dok zagovornika ima manje od trećine. Većina ispitanika iskazala je ravnodušnost prema kažnjavanju komunističkih zločina, njih 39,8 posto nije ni za niti protiv toga.
Ostali su se podijelili u gotovo ravnopravne tabore jer je izrazito protiv kažnjavanja komunističkih zločina 17,7 posto ispitanika, a uglavnom protiv 11,5 posto, dok je izrazito za kažnjavanje komunističkih zločina 14,7 posto, a uglavnom za 15 posto ispitanika. Kod prava na pobačaj gotovo je isti postotak neutralnih i izrazitih protivnika pobačaja. Izrazito mu se protivi 24,7 posto ispitanih, uglavnom je protiv 14,5 posto, nije ni za niti protiv 24,9 posto, uglavnom za pravo na pobačaj je 16,8 posto, izrazito za je 18 posto ispitanih, a 1,1 posto je bez odgovora.
Što se tiče prava na eutanaziju, najveći broj odgovora je neutralan, a potom slijede izraziti protivnici eutanazije. Izrazito protiv prava na eutanaziju izjasnilo se 26,9 posto ispitanika, uglavnom protiv je njih 14,6 posto, nije ni za ni protiv 29 posto, uglavnom je za pravo na eutanaziju 15,4 posto, izrazito za je 13 posto, a bez odgovora je 1,1 posto ispitanih. Istraživanje je proveo Institut Pilar terenskom usmenom anketom u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja, na nacionalno reprezentativnom, slučajnom uzorku punoljetnog stanovništva kojim je obuhvaćeno 1000 osoba na 143 lokacije.
