U priopćenju upozoravaju kako rezultati eksperimentalne provedbe nisu korišteni u izradi konačnog prijedloga, da je zanemarena uloga organizacija civilnoga društva koje su inicirale njegovo uvođenje, a očito je, kažu, kako ni sami autori nemaju izvedbenu viziju vrednovanja učeničkih postignuća. Kvalitetu pripreme uvođenja građanskog odgoja smatraju upitnom zbog "manjka kurikularne pripreme, neujednačenosti zamišljene provedbe, a osobito nedovršenosti koncepcije provedbe međupredmetnosti u strukovnim srednjim školama".
Novi sadržaj trebao biti u funkciji stvarnoga razumijevanja aktivnoga građanstva te pridonijeti oplemenjivanju ukupnih ishoda učenja, a ne u funkciji prikupljanja političkih poena, kažu u ORaH-u te dodaju kako se "nažalost, zbog niza obilježja ovoga prijedloga čini da je riječ upravo o političkome nadomjesku za izvornu inicijativu za koju nisu bili valjano pripremljeni temelji te je stoga i ostala neprovedena". Navode i kako "upadaju u oči neki sadržajno upitni aspekti ponuđene koncepcije, napose oni kojima se uvodi materijalizam kao pozitivna kategorija reprezentirana pojmom novca odnosno imovinskog stanja".
"Na temelju takvih sadržajnih komponenti može se steći dojam da su autori u nekim dijelovima programa pobrkali ideje građanskoga odgoja s neoliberalnim doktrinama!", upozoravaju u ORaH-u. S obzirom na predviđeni broj sati, ukupno učeničko opterećenje, nedomišljenu realizaciju te nepripremljenost nastavnoga kadra, kao zaključak se nameće da je realni ishod ovakve inicijative površnost te formalno popunjavanje obrazaca o odrađenim nastavnim jedinicama od strane nastavnika, kažu u ORaH-u.
Ističu da bi Građanski odgoj i obrazovanje trebao u Hrvatskoj biti uveden kao poseban obvezan predmet, interdisciplinarno integriran u manji broj društvenih i humanističkih predmeta, na temelju odgovarajuće prilagodbe kurikuluma kao cjeline.
