Na upit koliko sustav COP-a može pomoći u racionaliziranju troškova državnih financija, Grčić je rekao novinarima da prostora za korekcije ima jedino u dodacima na plaću. "Vidjeli ste, tu imamo više od 360 raznih dodatka i to je na neki način teško upravljivo i sigurno ima prostora da se neke stvari preispitaju", kazao je Grčić.
Na primjedbu novinara da su ti dodaci zaštićeni kolektivnim ugovorima Grčić je odvratio kako "razgovori uvijek vode ka nekim stvarima". Nije htio odgovoriti na pitanje kolike uštede očekuje, kazavši kako će se više znati nakon rebalansa proračuna. "U plaće i mirovine se generalno ne dira - to je poruka, a sve druge stavke su u procesu preispitavanja. Ali ne mogu vam ništa više reći dok prijedlog rebalansa ne bude vani", rekao je Grčić.
Da su dodaci na plaće u javnoj upravi značajni te da nisu ujednačeni slaže se i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras koji drži da se na toj stavci može uštedjeti milijardu kuna. "Mislim da se tu može uštedjeti do milijardu kuna ako se napravi ujednačeni sustav i na neki način se to dovede u red", rekao je. To znači, objašnjava Maras, da ne može negdje za isti posao netko imati dodatak 40 posto, a netko 15 posto.
Upitan može li se to pitanje riješiti s obzirom na kolektivne ugovore čija je promjena dugotrajan posao, Maras odvraća kako se sve može riješiti. "Ljudi moraju biti svjesni da rade za istog poslodavca i ne mogu za isti posao biti plaćeni na različite načine", rekao je. Na primjedbu novinara kako je očito da mogu biti različito plaćeni, Maras odgovara kako je razlog tome što do sada nije bilo reda. "I zato smo radili reformu i pitanje je za državu zašto 20 godina nije bilo takvog sustava. Sad smo to napravili i konačno trebamo shvatiti da red mora biti svagdje u državi, a prvenstveno u institucijama koje država plaća", poručuje Maras.
Ministar uprave Arsen Bauk također drži da COP može pomoći u sustavu isplate plaća, a vezano uz pitanje kolektivnih ugovora kojima su ti dodaci regulirani kaže da se oni pravno mogu lako raskinuti. "Koliko sam upoznat, nije ih teško raskinuti što se tiče pravnog dijela, ali mogu imati određene političke posljedice. Ali što se tiče pravnog, postoji rok u kojem se mora sklopiti novi kolektivni ugovor i čini mi se da je to već nekoliko puta napravljeno", rekao je. U njegovom ministarstvu, kazao je, plaće državnih službenika ne odskaču ni po ničemu.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar smatra da nije problem u broju dodataka koji se isplaćuju na plaće već je problem iznos novca koji se za to troši. "Problematično je to što u ukupnoj masi novca u državnom proračunu tih novaca nema. U svim tim dodacima plaće u znanosti i prosvjeti zaista nisu nešto u što bi trebalo upirati prstom", rekao je. Podaci iz COP-a pokazuju da najveće plaće imaju liječnici, a ministar zdravlja Siniša Varga novinarima je kazao kako je riječ o nekolicini liječnika u Zagrebu koji rade na transplantacijskom programu i koji su na raspolaganju 24 sata na dan sedam dana u tjednu.
"A želimo u narednom razdoblju riješiti da za sve liječnike i medicinske sestre rad bude vrednovan po izvršenju, da nije isključivo na temelju prava iz kolektivnog ugovora, nego da imamo i mjerenje rada i da oni koji rade više imaju veće plaće, a oni koji rade manje imaju manje plaće", dodao je.
Na primjedbu da se ne radi samo o nekolicini liječnika već da visoke plaće imaju i liječnici u županijskim bolnicama, te da si "bildaju" plaće na pripravnostima i dežurstvima, Varga odgovara kako to ne bi nazvao "bildanjem" već pravom koje proizlazi iz kolektivnog ugovora. "Problem je što su dežurstva i pripravnost pojačani po pojedincima jer nedostaje kadrova, pogotovo u županijskim bolnicama. Onog trenutka kad ćemo imati više liječnika imat ćemo i plaćanje po vrednovanju, po izvršenju, i vjerujem da će doći do pravednije raspodjele novca i plaća u sustavu zdravstva", rekao je Varga.
