"Ove promjene, bolje je reći promjene nego reforma, usmjerene su na povećanje konkurentnosti, ali možda prije svega na povećanje potrošnje u zemlji i na mogućnost koju će, vjerujem, mnogi poslodavci iskoristiti, da svojim zaposlenicima daju veću plaću", rekao je Milanović na konferenciji za novinare u Vladi. Kazao je kako će se s planiranim poreznim promjenama ići u najkraćem mogućem roku, vjerojatno još ove godine, zajedno s rebalansom proračuna. Milanović je naglasio da će se povećanjem neoporezivog dijela dohotka otvoriti mogućnost za povećanje plaća gotovo milijun zaposlenih, a hoće li im se plaće doista i povećati, ovisit će o ugovorima o radu koje imaju, odnosno o tome jesu li im plaće ugovorene u bruto ili neto iznosu. Povišicu po osnovi većeg osobnog odbitka ne mogu očekivati državni dužnosnici, jer je premijer najavio da će se na njihove plaće primijeniti sustav uskrate, "do promjene okolnosti u društvu".
Najavljene izmjene u oporezivanju dohotka neće imati bitnog utjecaja na potrošnju, jer će najveće povećanje plaće osjetiti oni čija je neto plaća viša od 11 tisuća kuna, a koji su i do sada bili najveći potrošači, pa će ostati u svojim okvirima potrošnje, ocijenila je savjetnica u izdavačkoj i savjetodavnoj tvrtki iz područja računovodstva, poreza i financija RRIF, Lucija Turković-Jarža. "Moje je mišljenje da je ovaj potez demagoške naravi u svrhu predizborne kampanje. Ljude će obradovati svaka kuna više u njihovu džepu, ali tu neće biti bitnog utjecaja na potrošnju. Najveće povećanje imaju oni čija je neto plaća iznad 11 tisuća kuna pa na dalje. Oni su i do sada bili najveći potrošači, pa će ostati i dalje u svojim okvirima", ocijenila je Turković-Jarža za Hinu. Pritom ističe da bez gospodarskog razvitka i uređenog tržišta rada glede visine plaća po pojedinim složenostima poslova nema povećanja potrošnje. "Nikada se ne polazi od repa već od glave", navodi Turković-Jarža.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozdravlja najavljene izmjene u oporezivanju dohotka i smatra kako će promjene poreznih razreda značiti mali doprinos povećanju potrošnje i novu ekonomsku aktivnost, jer poslodavci ne namjeravaju mijenjati bruto plaće pa će neto iznosi radnicima biti veći. "Pozdravljamo početak porezne reforme koja ide u pravom smjeru da se smanji opterećenje rada i da se osigura da rad bude manje oporezovan i da ljudima ostane više novaca na kraju mjeseca", izjavio je za Hinu glavni direktor HUP-a Davor Majetić. "Smatramo da će ova povećanja, odnosno promjena poreznih razreda značiti mali doprinos povećanju potrošnje, a to će značiti novu ekonomsku aktivnost i naravno veće poreze za državu. Tako da vjerujemo da će u tom krugu svi imati koristi i da ćemo malo pokrenuti gospodarstvo, jer vidimo da nam potrošnja u Hrvatskoj stalno pada ili stagnira", kazao je Majetić.
Planiranim izmjenama poreza na dohodak prihodi jedinica lokalne i regionalne samouprave mogli bi se smanjiti za ukupno 1,7 do 1,8 milijardi kuna, zbog čega iz Vlade najavljuju kompenzacijske mjere za lokalnu samoupravu, kojoj je porez na dohodak najznačajniji prihod. Konkretne mjere kojima će država to učiniti još nisu do kraja definirane, ali o njima se razgovara, doznaje se danas neslužbeno iz Vlade. Razmišlja se, među ostalim, o povećanju udjela jedinica lokalne i područne samouprave u svim porezima koje dijele s državom, prije svega porezu na promet nekretnina i koncesijama. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izjavio je, pak, kako je najava da će mali poduzetnici plaćati PDV po naplaćenom, a ne ispostavljenom računu, dobra vijest za oko 70 tisuća malih poduzetnika u Hrvatskoj, kojima će se na taj način olakšati poslovanje. Uz novinu da mali poduzetnici više neće morati plaćati PDV po ispostavljenoj već po naplaćenoj fakturi, novost je i da se diže i visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati kod obrtnika s dva na tri milijuna kuna prihoda godišnje, kazao je Maras u izjavi novinarima u Ludbregu.
Sindikati su pozdravili najavljene izmjene poreza na dohodak koje bi trebale potaknuti rast plaća i potrošnju građana, no predstavnici umirovljenika nezadovoljni su jer smatraju da je Vlada zaboravila na njih. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel rekao je Hini da smo u trećoj godini Vladina mandata napokon dočekali mjeru koja će pomoći građanima da poprave svoj standard i kućni budžet, za razliku od prijašnjih mjera koje su u pravilu vodile "stanjivanju novčanika hrvatskih građana". Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević pozitivno ocjenjuje najavljene promjene, no žao mu je što neoporezivi dio nije veći i što nije jednak visini minimalne plaće. Za njega je povećanje iznosa za najveći porezni razred opravdano, jer drži da će to najviše utjecati na rast potrošnje.
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), međutim, prosvjeduje jer premijer Milanović nije ni spomenuo umirovljenike, iako je SUH još 16. srpnja predložio povećanje osobnog odbitka za umirovljenike s 3.400 kuna na 3.800 kuna, kako bi na jaču potrošnju bilo potaknuto i 74.000 umirovljenika. Upozoravamo da se politikama i mjerama kojima se diskriminira dio srednjeg sloja temeljem dobi čini višestruka šteta, ističu iz SUH-a.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja kaže da bi istodobno s povećanjem neoporezivog dijela plaće radnicima u jednakom iznosu trebalo povećati neoporezivi dio mirovina, što je zatražio u pismu koje je uputio Milanoviću. "Službeno sam mu se obratio i očekujem odgovor. Ako premijer to nije spomenuo, ne znači da to nije stavio u kalkulaciju", rekao je Hrelja Hini. Uvijek dosad, podsjeća, s povećanjem neoporezivog dijela plaća automatizmom su se podizale i neoporezive osnovice za umirovljenike. Stoga mu nije jasno jesu li danas pri predstavljanju poreznih promjena umirovljenici zaboravljeni namjerno ili slučajno.
