"Hrvati opet potežu pitanje ugroženosti u Srbiji" naslov je pod kojim u srijedu beogradski list "Politika" objavljuje niz komentara na Plenkovićev govor u Strasbourgu i njegov poziv da Europska komisija u pregovorima o članstvu Srbije u EU inzistira na poštivanju Sporazuma o zaštiti manjina dviju država iz 2004. godine. List navodi i Plenkovićevo podsjećanje na nedavnu donaciju ćiriličnih udžbenika srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića Bunjevcima u Subotici, koju je nazvao "nastavkom politike razvodnjavanja hrvatskog korpusa, odnosno hrvatske manjine u Srbiji", te ocjenu da je "takva politika neprihvatljiva".
Dijana Vukomanović, koja je i zamjenica predsjednika vanjskopolitičkog odbora u srbijanskom parlamentu, kaže kako je od "predstavnika nacionalnog korpusa hrvatske političke scene očekivala da s govornice EP konačno progovore europskim rječnikom i europskim porukama ohrabrenja pripadnicima nacionalne manjine srpske i hrvatske zajednice" u Hrvatskoj i Srbiji. "Ja to tumačim kao jednu neprilagođenost demokratskim standardima i rječniku europske demokracije. To je proces sazrijevanja koji se od njih očekuje", prokomentirala je Vukomanović Plenkovićev govor u Strasbourgu ocijenivši da poruke poput Plenkovićeve ljudi šalju "jer nemaju kontakt s pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji i progovaraju iz nekih svojih predrasuda". "Srbija se promijenila nabolje", naglasila je Vukomanović.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV) Slaven Bačić izjavio je za "Politiku" da podupire Plenkovićevu izjavu u dijelu koji se odnosi na poziv za poštovanje međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske, ocijenivši da se mnoge odredbe tog sporazuma još nedovoljno provode, ali i da je stanje hrvatske zajednice u Srbiji bolje nego 90-ih godina. Bačić je najavio da će sredinom listopada u Zagrebu biti održan sastanak mješovitog međuvladina odbora za provođenje tog sporazuma. "Mi smatramo da se mnoge odredbe tog sporazuma još nedovoljno provode. Naš politički zahtjev je da imamo zajamčeno jedno mesto u republičkom i pokrajinskom parlamentu, kao što ima srpska zajednica u Hrvatskoj", istaknuo je Bačić ocijenivši da je najteža situacija u području obrazovanja, ali da "to nije slučaj samo s hrvatskom, nego sa svim manjinskim zajednicama" u Srbiji.
Politika pišući o Bačiću dodaje da se, "iako Bunjevac, on sam izjašnjava kao Hrvat" te da predsjednik HNV-a tvrdi da se Bunjevci favoriziraju u odnosu na one koji se izjašnjavaju kao Hrvati. Kao primjer Bačić u ovom listu navodi uvođenje izbornog predmeta etno-kulturna povijest Bunjevaca na Pedagoškom fakultetu u Somboru, dok se istodobno Hrvatima ne dopušta otvaranje katedre za hrvatski jezik na Sveučilištu u Novom Sadu. Bačić stanje i položaj hrvatske manjine u Srbiji ocjenjuje "ipak boljim nego 90-ih" i ističe da se ne može govoriti o problemu koji Hrvati imaju u Srbiji već više o "otvorenim pitanjima".
Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP Andrej Plenković zatražio je u na prvom jesenskom zasjedanju europarlamenta u Strasbourgu zaštitu prava Hrvata u Srbiji i podsjetio na donaciju Bunjevcima srbijanskog šefa države, ocijenivši to kao kontinuitet politike razvodnjavanja hrvatskog korpusa, odnosno hrvatske manjine na teritoriju Srbije. Plenković je pozvao Europsku komisiju da u procesu pregovora o pristupanju Srbije u EU, a osobito u okviru poglavlja 23. i 24, inzistira na poštivanju Sporazuma o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije iz 2004. te da to bude jedan od sastavnih elemenata za daljnji put Srbije prema EU.
