Na pregovorima sudjeluju Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji su potpisnici KU-a iz prosinca 2013. godine. Hrvatski liječnički sindikat nije pozvan jer je odbio potpisati KU. Vlada je zaposlenima u državnim i javnim službama zakonom privremeno uskratila naknade za staž od 1. travnja do 31. prosinca ove godine, no kako je to pravo ostalo u kolektivnom ugovoru za zdravstvo, zdravstvenim djelatnicima s 20 i više godina staža trebalo bi biti vraćeno početkom iduće godine.
Ministar zdravlja Siniša Varga najavio je nedavno da će otvoriti kolektivne pregovore radi ukidanja tih dodatka i pronalaženja modela za nagrađivanje dobrih radnika, no oba sindikata potpisnika KU u zdravstvu, poručuju da na to neće pristati. Ipak, odazvat će se na sutrašnji krug pregovora. Anica Prašnjak iz Sindikata medicinskih sestara kaže da ne može pristati na jednostrani zahtjev Vlade koja im želi uzeti dodatke bez obrazloženja o promijenjenim okolnostima zbog kojih se traži takav ustupak. "Ne znam hoće li oni nama nešto zauzvrat ponuditi jer mi smo im već puno toga dali. Ne zanima nas što su drugi napravili u svom sektoru", rekla je Prašnjak Hini uoči sutrašnjeg kruga pregovora.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek izračunala je da bi ukidanje dodataka na staž najviše pogodilo zaposlene u zdravstvu koji nemaju dežurstva, pripravnost i dodatke na odgovornost. Također napominje da "nigdje nije određeno da se KU za neku djelatnost mijenja zato što su to učinile druge javne ili državne službe". "Kada jedna strana ponudi neko rješenje, druga strana ima isto tako pravo u pregovorima nuditi svoje rješenje. Stavljanje ultimatuma nije pregovaranje nego diktat, mi imamo pravo na svoje prijedloge, vodeći računa da se ne povećavaju sredstva", ističe Avberšek.
Poziv na pregovore nije dobio Ivica Babić iz Hrvatskog liječničkog sindikata, koji nije ni potpisao KU. Međutim, Babić poručuje da Sindikat liječnika ne pristaje da im se uzme dodatak od 4, 8 i 10 posto. "Ono što je dogovoreno, to se i poštuje u civiliziranoj pravnoj državi. Svi oni koji žele to uskratiti, morat će objasniti zaposlenicima u sustavu zašto su tako odlučili", kaže Babić. Upitan za reprezentativnost njegova sindikata, Babić kaže da, po prijelaznim odredbama novog Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, oni reprezentativnost zadržavaju do kraja 2015. Po novim kriterijima dignuta je prohibitivna stopa na 20 posto. Mi ne bismo mogli zadovoljiti taj broj niti u slučaju da su svi liječnici u javnom sektoru članovi sindikata, upozorava Babić.
No, Spomenka Avberšek tvrdi kako to nije točno jer bi Liječnički sindikat, da bi bio reprezentativan, trebao imati 8400 članova od ukupno 12.400 liječnika zaposlenih u javnom sustavu. Po podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, koje je zadnji put službeno prebrojavalo sindikate 2010. godine, u Liječničkom sindikatu bilo je 3900 članova. Reprezentativni sindikati u sustavu zdravstva ostali su Strukovni sindikat medicinskih sestara s oko 12.000 članova, te Sindikat zdravstva i socijalne skrbi s 20.000 članova.
Pregovori o izmjenama i dopunama KU u zdravstvu otvoreni su krajem rujna kada je potpisan Protokol o kolektivnim pregovorima, a nastavljaju se nakon što je Vlada, na zahtjev sindikata, promijenila odluku o imenovanju Vladina pregovaračkog odbora, u koji je protuzakonito bio imenovan predstavnik Udruge poslodavaca u zdravstvu.
