"Istraživanje govori da moramo građanima dati snagu i šansu jer postoji jasna društena većina koja traži promjene. Ta se nesporna većina ne može dovoljno jasno oglasiti u političkom sustavu niti artikulirati svoja očekivanja na način koji bi imao refleksiju u političkom, pravnom i gospodarskom sustavu", rekao je Josipović u svome Uredu u kojem je okupio saborske zastupnike, članove akademske zajednice, profesore prava, predstavnike nevladinih udruga i gospodarstva.
Istraživanje, naime, pokazuje da se 3 od 4 ispitanika slažu u potpunosti ili djelomično (76 posto) da treba ojačati odgovornost i unutarnju demokraciju u političkim strankama, tako da članovi stranke imaju mogućnost utjecaja na izbor stranačkog vodstva i na izbor stranačkih kandidata za izbore u Hrvatski sabor, kao i da 4 od 5 ispitanika (79,4 posto) smatra da građani trebaju birati svoje zastupnike u Saboru imenom i prezimenom. Građanima hitno treba poručiti da političke stranke i izborni sustav u zemlji ne služe za nametanje kandidata predodređenih od političkih elita, nego da će već sljedeći saziv Hrvatskog sabora u znatno većoj mjeri reflektirati volju građana, kazao je Josipović koji je zato ovaj tjedan i uputio pismo predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki u kojem se zauzeo za postizanje konsenzusa oko uvođenje preferencijalnog glasovanja već na idućim parlamentarnim izborima.
"Uvođenje preferencijalnog glasovanja odmah, ma koliko ono bilo simboličke naravi, važno je zbog poruke građanima da smo spremni na promjene i da ćemo već u idućem sazivu imati sastav Sabora koji bolje reflektira njihovu volju", istaknuo je danas predsjednik. Naglašava pritom da njegov prijedlog ustavnih promjena ide puno dalje od preferencijalnog glasovanja i obuhvaća izbor polovice zastupnika imenom i prezimenom, većinskim sustavom, a uvodi preferencijalno glasovanje u izboru druge polovice zastupnika koji se biraju sa stranačkih lista.
Predsjednik se slaže da preferencijalno glasovanje neće spasiti državu, ali kritičan je prema strankama koje se protive njegovom uvođenju. "Odbijanje da se uvede preferencijalno glasovanje kao i svi pokušaji smiješnog, zamotanog izmotavanja jedne naše velike stranke podsjećaju me na legendarnu izreku Sv. Augustina koji u spisu 'O Božjoj državi' kaže - 'Kada sam bio mlad molio sam - O Bože podari mi krepost i umjerenost, ali ne odmah'", slikovito je kazao. Istraživanje je pokazalo i da 95 posto ispitanika podržava suspenziju dužnosnika čim se protiv njih pokrene kazneni progon, a jednak postotak automatsko uklanjanje s dužnosti onih koji su pravomoćno osuđeni, te da bi to trebalo ugraditi i u Ustav (80,5 posto).
Josipović kaže kako upravo neke od odluka koje su posljednje vrijeme donesene temeljem postojećih zakona, a odnose se na status saborskih zastupnika, pokazuju očigledan i dramatičan vrijednosni raskol između stavova javnosti i zakonskih rješenja na osnovu kojih je Sabor bio prisiljen donositi te odluke. "Taj se raskol sve više vidi i kao raskol građana i politike, građana i političara", upozorava Josipović. Ističe i da su građani nezadovoljni niskom razinom otvorenosti sustava i niskim stupnjem odgovornosti političkih faktora, skupom i neefikasnom organizacijom države i radom ključnih institucija. "Građani nisu ništa manje jasni i kada se radi o birokraciji koja buja ne samo na državnom nivou, nego i u županijama, općinama, agencijama i širi se, unatoč odlukama Vlade i Sabora, unatoč krizi, unatoč otkazima u industriji i poduzetništvu. Ona raste poput gljiva i izaziva probleme. Ponegdje je prerasla u prave društvene metastaze. Tu više ne pomažu antibiotici. Potrebna je odlučna institucionalna, socijalna i tržišna kirurgija", poručuje Josipović.
Istraživanje tako pokazuje da građani rješenje problema traže izravno od Sabora jer ih 76 posto smatra da bi, uz pravo na referendum, Ustavom trebalo omogućiti da prikupljanjem 10 tisuća potpisa stave na dnevni red saborske sjednice određeni problem koji bi tada o njemu morao raspravljati. Gotovo plebiscitarno (94 posto) ispitanici smatraju da se predsjednika Republike treba i dalje birati izravno, a oko 87 posto smatra kako treba imati i mogućnost da odbije potpisati zakon koji smatra neustavnim i tako ga vratiti Saboru na ponovno razmatranje.
Josipović je istaknuo i da svi politički faktori u zemlji imaju odgovornost djelovati bez odlaganja te da "potrebne ozbiljne promjene Ustava i sustava ne smiju polaziti od skrivenih strategija i nametanja parcijalnih interesa". "Želimo li provesti ozbiljne društvene promjene moramo naučiti da je Sabor mjesto za dogovore, a ne samo za političke sukobe. U narednih godinu dana u Saboru morat će se definirati temelji novog društvenog ugovora koji će stvoriti pravedniju i uspješniju Hrvatsku. Drugu Republiku, ako hoćete", kazao je u svom izlaganju. Rasprava: potpora izmjenama izbornih zakona, ali i sumnja da će doći do dogovora stranaka U dvosatnoj raspravi koja je uslijedila nakon predstavljanja istraživanja iskazan je zajednički stav za potrebnim promjenama izbornog sustava, ali i izražena sumnja u to da će do dogovora o njima i doći, a dio rasprave vođen je i oko konkretnih prijedloga izgleda zakona o izboru zastupnika u Sabor.
Analitičar Žarko Puhovski rekao je kako, nažalost, ne vjeruje da će doći do promjena "jer imamo sustav koji blokira želje za promjenama odozdo". "I pitanje je može li se do promjena doći odozgo, od predsjednika Repulike. U ovom trenutku to još nije izvjesno jer je podjela u političkoj zajednici toliko duboka da nitko nikome ne vjeruje i svi smatraju da se iza svakog prijedloga nalaze tajne skrivene vrste planova i zato to ne žele prihvatiti", rekao je. I psihologinja Mirjana Krizmanić slaže se da su promjene nužne, ali naglašava da treba voditi računa o korisnicima tih promjena - građanima. "Narodu treba obrazložiti koju će korist imati od promjena i da su one za njihovo dobro i da će imati veću moć te da izađu na izbore. Inače će se dogoditi da građani ponovno kažu 'pišu zakone za sebe i sad će ih opet promijeniti za sebe. A treba im reći - promjene će biti za vas, za sve nas", kazala je.
Saborski zastupnik SDP-a Gvozden Flego istaknuo je da je uz normativni okvir (zakon) jednako važno i ljudi koji ga provode. "Stoga smo se prihvatili izbornog zakona i pokušaja da vratimo povjerenje naroda u politiku, barem jednim malim dijelom, da birači mogu direktnije suodlučivati u tome tko će ih zastupati. Kažem suodlučivati jer je iluzija da će glasači imenom i prezimenom birati svoje zastupnike - glasači će u slučaju preferencijalnog glasovanja odlučivati o najboljima od onih koje su predložili predsjednici stranaka", kazao je.
Svoj nedolazak na predstavljanje i raspravu ispričali su, među nima, saborski klub HDZ-a kao i pokretačica referendumske inicijative "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" Željka Markić. Istraživanje je pokazalo i da su građani više za decentralizaciju države nego za ukidanje županija i osnivanje regija. Decentralizaciju u kojoj bi se više poslova i sredstava povjerila lokalnoj samoupravi podržava 80 posto ispitanika, dok ukidanje županija i podjelu Hrvatske na manji broj velikih regija podržava 65 posto ispitanika, a protiv je njih 26 posto. Istraživanje je pokazalo i da 92,5 posto ispitanika smatra da Ustavom treba postaviti održivi razvoj i zaštitu okoliša, te zdrav život kao temeljne društvene vrijednosti. Istraživanje je provedeno telefonski od 3. do 7. listopada na slučajnom, nacionalno reprezentativnom uzorku od 1007 punoljetnih ispitanika iz cijele Hrvatske.
