Hrvatin je izvijestio da je, u suradnji sudbene i izvršne vlasti, racionalizacijom i spajanjem broj sudova sveden na 158 te naglasio kako treba nastaviti sa spajanjem stalnih službi s matičnim sudovima. "Pristup građana sudu je važan, no mi u ovoj situaciji nemamo drugog izbora osim specijalizacije sudaca", ocijenio je Hrvatin, objasnivši da se nakon ulaska Hrvatske u EU primjenjuju i europske direktive te da nema suca koji će moći samostalno raditi na svim područjima.
Izvijestio je o trendu smanjivanja broja neriješenih predmeta, ali i upozorio da "dok ne budu riješeni svi stari predmeti, sve što se radilo pada u vodu". Još jednom se zauzeo da se troškovi intelektualnih usluga sa sudova prebace u državnu riznicu. Pojasnio je da je riječ o angažmanu branitelja po službenoj dužnosti, vještaka i prevoditelja, a smatra da bi se izdvajanjem tih troškova sudove zaštitilo od situacija u kojima bi mogli suditi nekome kome duguju novac, da bi se omogućila bolja kontrola nad tim troškovima i realno prikazivala ulaganja u sudstvo.
Hrvatin se požalio na relativno mala sredstva za usavršavanje sudaca i sudskih službenika. "Nije u redu da ja na Vrhovnom sudu dobijem dva nova suca, a da im ne mogu kupiti niti jedan zakon", kazao je. Zakonodavnu vlast prozvao je za "hiperaktivnost" u donošenju propisa, koji su, upozorava, često nedorečeni i nepotpuni. Kad je riječ o odnosu sudbene i izvršne vlasti, naglasio je da je dijalog, pa i kritika, dobrodošla "ako se svaka vlast drži svojih principa". "Tamo gdje postoji omalovažavanje jedne vlasti prema drugoj, nije dobro", upozorio je.
Hrvatin je suglasan sa stavom SDP-ovog Peđe Grbina da bi trebalo razmisliti o ukidanju prekršajnih sudova, odnosno njihovu pripajanju općinskima, a kazao je kako će se prekršajne suce, za kojima je smanjena potreba, premjestiti na Visoki prekršajni sud kako bi se riješili zaostali predmeti. Zatim će ih se usmjeravati tamo gdje je povećana potreba za sucima, s tim da se od njih prvih godina neće zahtijevati da u potpunosti ispune na tom području zadane norme.
Napomenuo je da je za taj proces potrebno određeno vrijeme. Grbin je Hrvatina pitao što misli o prošlotjednom "mini-skandalu", kada se predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić požalio da zbog političkih pritisaka na idućim izborima neće voditi zagrebačko izborno povjerenstvo, budući da je Hrvatin ujedno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Hrvatin je odgovorio da DIP još nije odlučivao o sastavu povjerenstava. Otkrio je da je Turudiću i osobno kazao kako ga je njegova izjava uvrijedila. "Mislim da sam do sada pokazao da na mene ni jedna vlast do sada nije imala utjecaja", rekao je Hrvatin.
Predsjednik odbora, nezavisni Josip Kregar nezadovoljan je "zatvaranjem sudačke profesije", odnosno činjenicom da nema mogućnosti izbora sudaca izvan sustava. S ocjenom da treba preispitati djelovanje pravosudne škole suglasan je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je priznao da je u tom pogledu napravljena pogreška. Miljenić i Hrvatin suglasni su da je nužno završiti postupke za ratne zločine, bez obzira na nedostupnost optuženih.
Hrvatin je upozorio da je riječ o predmetima u kojima je "živa riječ" najvažniji dokaz te da bi se moglo dogoditi da se, s vremenom, ostane bez svjedoka. "Ako je optužnica podignuta, treba provesti suđenje, makar u odsutnosti, kako bi se fiksirali dokazi, a kad osoba bude dostupna, neka se postupak ponovi", suglasan je Miljenić. Slaže se i da treba ojačati ovlasti predsjednika Vrhovnog suda. "On predstavlja tu granu vlasti i mora imati jače mehanizme prema dolje, barem u upravnom smislu", rekao je ministar.
