"U proteklih dvadeset godina šire se nadležnosti službe koja je ustanovljena da uređuje nesporne odnose među građanima i na taj način smanjuje opterećenja sudova i državnih službi te prevenira sporove", rekla je predsjednica Komore Lucija Popov na svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin, podsjetivši na bogatu tradiciju notarijata na hrvatskom prostoru. Bilježnici su počeli raditi s ovjerama potpisa i sastavljanjem javnih isprava, a rad su nastavili s poslovima usklađivanja, osnivanja i promjena u trgovačkim društvima te su gotovo u cijelosti preuzeli poslove osiguranja tražbina na temelju sporazuma stranaka, sukladno Ovršnom zakonu.
Nešto kasnije sukladno Zakonu o nasljeđivanju, od suda su preuzeli vođenje ostavinskih postupaka, kao povjerenici suda, a uz sud dobili su i poslove vezane uz nasljedno-pravne ugovore i javne oporuke. Do novog ustrojstva pravosudne uprave u Hrvatskoj došlo je nakon pada Berlinskog zida i promjena koja su započele u srednjoj Europi ranih devedestih godina u čemu su veliku ulogu imala tijela međunarodne unije latinskog notarijata, rekla je Popov. To je bilo moguće, dodala je Popov, zahvaljujući domaćem razumijevanju pravosudnih tijela i posebnom angažmanu pojedinaca.
Posebne zasluge u tome imaju počasni član Komore Ivica Crnić, koji je tada bio ministar pravosuđa i profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Mihajlo Dika koji je izradio nacrt zakona o javnom o javnom bilježništvu. Temeljem tog zakona, rekla je Popov, osnovana je i Hrvatska javnobilježnička komora čime je organizacijski obnovljena duga tradicija javnog bilježništva na hrvatskim prostorima. Predsjednica Komore ustvrdila je pritom kako su bilježnici od prvog dana uspješno preuzimali obavljanje poslova koje su dotada obavljali sudovi i upravna tijela, prije svega zahvaljujući profesionalnosti, stručnosti i posebnim edukacijama.
Nova stranica u povijesti hrvatskog bilježništva otvorena je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, kazala je Popov, dodavši da Vijeće notarijata Europske unije značajno pomaže i unapređuje poslovanje hrvatskih bilježnika. Prema statistici EU-a, u Europi se, primjerice svake godine pokreće 450.000 ostavinskih postupaka u vrijednosti oko 123 milijarde eura. Svečanost, u sklopu koje će biti predstavljena i monografija "Hrvatsko javno bilježništvo" održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike, Hrvatskog sabora i grada Zagreba. Na skupu su bili predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, predstavnici Sabora, Ustavnog suda i Ministarstva pravosuđa te Međunarodne unije latinskog notarijata i Vijeća notarijata EU-a.
