Zgrebec smatra kako je recesija utjecala na izgled proračuna, kao i dosadašnji gospodarski sustav temeljen na državnim i privatnim investicijama te potrošnji koja se najvećim dijelom financirala zaduživanjem, pa se danas suočavamo s posljedicama visokih kamata. Premda pojedini pokazatelji upućuju na oporavak, on je spor i dugotrajan, kaže ona te dodaje da Vladini reformski zahvati redovno nailaze na otpor. Stoga je po njezinu mišljenju potreban konzenzus o bitnim reformama. U ime Kluba neovisnih zastupnika, Damir Kajin kazao je kako je proračunski deficit neodrživ i da "otrežnjenje" slijedi 2016. godine. Priznajući ministru financija Borisu Lalovcu da mu je pozicija nezahvalna, ustvrdio je da ipak treba više hrabrosti za reforme.
Zastupnici upozoravaju na potencijal državne imovine Rebalans neće podržati HDSSB, rekao je zastupnik te stranke Krešimir Bubalo, jer, kako je rekao, ne daje naznake boljeg života u Hrvatskoj, posebno u Slavoniji i Baranji. Bubalo upozorava da se previše reže na pozicijama koje se odnose na razvojne projekte. Predlaže regionalizaciju, decentralizaciju i bolje povlačenje sredstava iz europskih fondova te konsenzus oko kapitalnih investicija. Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista upozorava da se u rebalansu režu zamašnjaci razvoja. Prostor za povećanje prihoda vidi u oporezivanju kapitala jer je trenutna stopa po njemu premala.
U ime kluba SDSS-a, Milorad Pupovac kaže kako je potrebno poduzeti mjere kako bi veliki sistemi poput HEP-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma počeli puniti proračun, a pozvao je i na povećanje prihoda od državne imovine. Nastavimo li rezati, a ne osiguramo li sredstva za rast i investicije, odrezat ćemo grane koje još stoje, zaključuje Pupovac te kao i Lesar smatra da treba zaustaviti striktnu politiku štednje. Vesna Škare Ožbolt iz Kluba zastupnika DC-a, Novog vala i Narodne stranke reformista, kaže da je rebalans rezultat loših planiranja i procjena. Podsjeća na "lažna obećanja Vlade" te kako bi valjalo razmisliti o uvođenju kaznenog djela njihova davanja. Kao i drugi zastupnici, otvara pitanje upotrebe državne imovine koja je po njezinu mišljenju nedovoljno iskorištena.
Petar Baranović iz istog kluba, uz brojne druge zastupnike, upozorava na podbačaj u povlačenju sredstava iz europskih fondova te rezanje investicija, primjerice za cestovno-željezničke prijelaze. Lalovac: crvenim se što u EU fondove uplaćujemo više nego što primamo Srđan Jurković iz Kluba HNS-a kaže da je Vlada provodila reforme vezane uz prihode i rashode proračuna. Očito je da se u nekim ministarstvima nije dobro planiralo, najčešće preoptimistično, kaže on. Govoreći o optimizmu, podsjetio je na rast izvoza i industrijske proizvodnje i bolju pokrivenost uvoza izvozom. Smatra da se industrija oporavlja i da je preživjela šok izlaska iz CEFTA-e, ali da to nije dovoljno da se ostvari rast. Međutim, trendovi su dobri i može se očekivati izlazak iz krize, kaže Jurković.
Ocjenjuje da bez rasta gospodarstva nema reforme koja će riješiti proračunski deficit i smanjiti javni dug. Uz realno planiranje proračuna, Hrvatska ima priliku nagodinu izići iz krize, te HNS podržava rebalans, rekao je. Odgovarajući na diskusije predstavnika zastupničkih klubova, ministar financija Boris Lalovac ocijenio je da su primjedbe koje je čuo dobronamjerne, bez obzira što su iznesene u političkoj areni. Uz rebalans, ključno je poticanje gospodarskog rasta i to je u raspravi dobro locirano, kaže Lalovac. Drži kako bi bilo dobro da su i drugi ministri i državni činovnici izloženi pritisku kakvom on bio danas. Što se tiče upravljanja državnom imovinom, rekao je da je to vrlo velik potencijal.
U vezi s EU-fondovima rekao je da se zacrveni kad se sjeti da više uplaćujemo nego što primamo iz njih te da se, bez obzira na razloge, to već sljedeće godine ne bi smjelo dogoditi. Odgovarajući na zastupničke primjedbe u pogledu nedovoljnih investicija javnih poduzeća, složio se da visokokapitalizirana poduzeća koja mogu dobiti jamstva centralnog proračuna trebaju investirati više. Šuker: rebalans je zakasnioBivši ministar financija i saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker posebno je, u pojedinačkoj raspravi, upozorio na 1,2 milijarde kuna manje prihode od planiranih, iz EU-fondova i obrušio se na interpretaciju po kojoj je to neutralno za proračun.
Naprotiv, to je itekako važno jer se tim sredstvima moglo otvoriti radna mjesta i provesti neki dohodovni projekt pa bi bilo učinka i na proračun kaže Šuker. Upozorava na nedavne zaključke saborskog Povjerenstva za fisklanu politiku prema kojima je rebalans zakasnio, njime se povećava deficit, a konstatira se i velika slabost u korištenju EU fondova i kršenje fiskalnog pravila i to drugu godinu zaredom. Po Šukerovom mišljenju to ugrožava vjerodostojnost Hrvatske pred međunarodnim kreditorima. Šuker pita i zašto Vlada šuti o visokim cijenama energenata, kad cijena sirove nafte pada. Da je gorivo jeftinije, to bi utjecalo na potrošnju građana i proračun, smatra Šuker.
Rebalansom državnog proračuna za 2014. godinu planira se smanjenje ukupnih prihoda državnog proračuna s 117,1 milijardu kuna na 114,5 milijardi kuna, odnosno 2,6 milijardi kuna manje. Planira se i smanjenje ukupnih rashoda sa 130,6 milijardi kuna na 130,1 milijardu kuna, odnosno smanjenje za 544 milijuna kuna. Proračunski deficit tako bi iznosio 15,6 milijardi kuna, dvije milijarde više od planiranog, odnosno oko 5 posto BDP-a na razni središnje države.
