Vlada je priopćila kako je s telefonske sjednice u ponedjeljak predložila amandmane na prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i na prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju državnog proračuna za iduću godinu. Dala je i prethodnu suglasnost predstavniku Vlade za prihvaćanje zastupničkih amandmana na prijedlog rebalansa i prijedlog izmjena
Zakona o porezu na dohodak.
Na temelju rasprava iznesenih u saborskim odborima i zaprimljenih zahtjeva proračunskih korisnika, Vlada je predložila amandman kojim bi se u predloženom rebalansu preraspodijelio iznos od 600.000 kuna unutar financijskog plana Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, i to za posebne programe i poticaje obrazovanja nacionalnih manjina. Predloženim se amandmanom ne mijenja ukupni iznos sredstava planiran u rebalansu, napominju iz Banskih dvora.
Vlada je prihvatila amandman Kluba zastupnika nacionalnih manjina kojim bi se u predloženom rebalansu kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iznos na aktivnosti stipendije za studente Rome s iznosa od 346.000 kuna smanjio za 106.500 kuna, a taj bi se iznos (106.500 kuna) prenamijenio u svrhu obrazovanja odraslih osoba romske nacionalnosti, odnosno plaćanja školarina pučkim otvorenim učilištima. To će se, kako se objašnjava, provesti na način da se za 106.500 kuna umanji aktivnost stipendije za studente slabijega socio-ekonomskog statusa te da se za taj iznos poveća aktivnost razvoj sustava obrazovanja odraslih.
Sabor će glasovati o rebalansu ovogodišnjeg državnoga proračuna i paketu pratećih poreznih zakona. Rebalansom se planira smanjenje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 117,1 milijardu kuna na 114,5 milijardi kuna, odnosno 2,6 milijardi kuna manje, dok bi se proračunski rashodi smanjili za 544 milijuna kuna, odnosno sa 130,6 milijardi na 130,1 milijardu kuna. Sabor će u utorak donijeti i niz poreznih zakona povezanih s rebalansom, među njima i izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima bi se uz ostalo iznos osobnog odbitka povećao s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna, dok bi se prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto podigao bi se sa sadašnjih 8.800 na 13.200 kuna.
Vlada je u Sabor uputila i dva amandmana na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2014. godinu. "Prvim amandmanom dodaje se novi članak 3. kojim se, u članku 30. mijenja 1. stavak tako da glasi da će u 2014. godini dug opće države, u skladu s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa 2010. godine, iznositi do 82 posto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda u 2014. godini. Člankom se ujedno posredno mijenja i definicija državnog duga, koji se od 2014. objavljuje i prati prema Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa 2010. (ESA2010). Ovi izračuni koriste se u procedurama ekonomskog upravljanja na razini Europske unije, a sadašnja je definicija duga opće države znatno šira u odnosu na prethodnu definiciju državnog duga", navodi se u priopćenju.
Kod predloženih izmjena Zakona o porezu na dohodak, Vlada je prihvatila amandman SDP-ovih zastupnika Marije Lugarić i Peđe Grbina, a kojim bi se uzdržavanim članovima uže obitelji, za koje bi se mogao koristiti osobni odbitak, smatrali i izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri. SDP-ovi zastupnici amandmanom su predložili da se "uzdržavanim članovima uže obitelji, u svrhu korištenja osobnog odbitka, smatra i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, roditelji izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera te bivši izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje". S ciljem poticanja znanstvenika i znanstvenih organizacija na prijavljivanje i sudjelovanje u europskim znanstvenim projektima te poticanja i zadržavanja znanstvenika i visokoobrazovanih hrvatskih građana, Vlada je djelomično prihvatila amandman IDS-ova zastupnika Valtera Boljunčića na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak.
Prihvaćen je dio koji se odnosi na oslobođenje od oporezivanja primitaka, osim primitaka koji se smatraju oporezivim dohotkom iz članka 5. Zakona, a koji se isplaćuju poslijediplomantima i poslijedoktorandima, ukoliko se isplaćuju iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima. I to ako se odnose na pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa.
Vlada je ovlastila ministra financija da pravilnikom propiše visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova. Ovim se prijedlogom, pod istim uvjetima kao i za redovite učenike i studente, osim za učenike i studente na redovitom školovanju na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, oslobađaju od oporezivanja stipendije studenti na poslijediplomskim studijima, navodi se u priopćenju.
