Rebalansom se planira smanjenje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 117,1 milijardu kuna na 114,5 milijardi kuna, odnosno 2,6 milijardi kuna manje. Što se tiče rashodovne strane, planira se smanjenje ukupnih rashoda sa 130,6 milijardi na 130,1 milijardu kuna, odnosno za 544 milijuna kuna. Nezadovoljstvo koje su predloženim rebalansom u raspravi pokazali oporbeni zastupnici i klubovi nije 'pretočeno' u amandmane, stigla su samo dva i to od Kluba HDZ-a te Kluba nacionalnih manjina, odnosno Veljka Kajtazija.
Sabor će donijeti i niz poreznih zakona povezanih s rebalansom od kojih se očekuje da potaknu osobnu potrošnju i poboljšaju uvjete poslovanja poduzetnicima. Tako bi se izmjenama
Zakona o porezu na dohodak iznos osobnog odbitka povećao sa 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Za građane s potpomognutih područja prve skupine osobni bi se odbitak povećao s 3.200 na 3.500 kuna, a za drugu skupinu s 2.700 na 3.000 kuna.
Prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto podignuo bi se sa sadašnjih 8.800 na 13.200 kuna.Te će izmjene najvećem dijelu građana donijeti rast plaća od 1. siječnja 2015. godine, odnosno kod isplate plaće za prosinac. Vlada predlaže da se od 1. siječnja iduće godine uvede oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto. Njime bi se obuhvatilo 400 tisuća građana, od kojih 50 tisuća ima 10 milijardi eura štednje i godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata i na to sada ne plaćaju porez.
Prema prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju 264 jedinice lokalne samouprave dobivale bi potporu zbog nerazvijenosti, među njima 100 novih, a 65 jedinica bi kroz iduće tri godine izašlo iz sustava potpore. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i EU fondova Branko Grčić ističe kako je neodrživo da Hrvatska ima sto jedinica čija je razvijenost ispod 75 posto državnog prosjeka, a ne primaju ni kunu pomoći"Ne samo da u sustav potpore uključujemo sto novih jednica koje su najsiromašnije, nego formiramo i prijelazne mjere za sve jedinice koje trebaju izaći iz sustava, dakle, ovih 65", tumači Grčić. Tako bi u idućoj godini ta "kompenzacija" bila najmanje 60 posto ukupnih potpora koje je neka jedinica primala, a kroz daljnje dvije godine taj bi se iznos smanjivao.
Zastupnike očekuje dinamičan dan, naime nakon što izmjene Državni proračun, morat će se 'rasporediti' na čak deset odbora koji će zasjedati za trajanja plenarne sjednice.
