Iako u Vladi tvrde da će predložene izmjene osigurati efikasniji inspekcijski nadzor, HDZ-ova Branka Juričev Martinčev uvjerena je da će se dogoditi upravo suprotno. Turistički inspektor će jednog iznajmljivača moći kazniti jer, primjerice, u ormaru nema dovoljno vješalica, a ako utvrdi da njegov susjed radi na crno, ne izdaje račune i ne plaća porez, moći će tek napisati dopis carinskoj upravi, a dok dođe carinski inspektor, svi su gosti već, lijepo preplanuli, napustili kuću, tumači Juričev Martinčev.
Đurđica Plančić (SDP) uzvratila je, međutim, kako ne vidi zašto bi bio problem da dvije inspekcije istovremeno budu na terenu i rade neovisno jedna o drugoj. "Ne vidim u čemu bi to bilo pomanjkanje efikasnosti", kazala je Plančić.
Sabor je raspravio i prijedlog izmjena Zakona o morskom ribarstvu, kojima se definiraju mehanizmi prelaska malog ribolova za osobne potrebe u kategoriju malog obalnog ribolova. Zastupnici su se zauzeli za spuštanje dobne granice od 60 godina nakon koje građani u priobalju i na otocima mogu ribariti za osobne potrebe. Laburist Nenad Pleše ističe kako mali ribari, koji se koriste tradicijskim alatima, nikad neće doprinijeti nestanku ribljeg fonda, bez obzira kakvi su propisi. Najvećim problemom smatra ronioce s bocama koji, kaže, uništavaju riblji fond bez ikakve milosti. "Nije rijetkost da turisti svoje ljetovanje plaćaju ribom ulovljenom na ovakav, zabranjeni način", ustvrdio je Pleše.
S tim je suglasna i Ingrid Antičević Marinović (SDP). "Mi trebamo biti gostoljubivi, no to ne znači da ne smijemo reagirati i ne zamjerati se turistima. Ti ljudi nas ne cijene", kazala je Antičević Marinović, založivši se za strogo kažnjavanje takvog ribolova. Upozorila je da su uvale nekada bile pune ježinaca i priljepaka, a da su danas "izvrtane po 20-ak puta", da u njima nema života te da više nalikuju na bazene, nego na morsku obalu.
Podršku svih kubova dobio je prijedlog izmjena Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, kojima se briše odredba po kojoj vozač oštećen u prometnoj nezgodi, ukoliko nije osigurao svoje vozilo, nije imao pravo na naknadu štete od osiguravatelja osobe koja je skrivila nezgodu. Izmijenjeni zakon primijenit će se retrokativno na postupke u tijeku, odnosno na pristiglih 45 odštetnih zahtjeva, ukupno vrijednih nešto manje od šest milijuna kuna. "Upravljate motornim vozilom i skrivite prometnu nezgodu i u toj prometnoj nezgodi udarite u dva vozila. Jedno je osigurano i registrirano, drugo nije. Za ovo vozilo koje je osigurano i registrirano vaše će osiguranje platiti štetu, a za ovo vozilo koje nije vi ćete je morati platiti iz svog džepa", objasnio je postojeće rješenje Peđa Grbin (SDP). Upozorio je da je takva odredba protivna europskom pravu, zbog čega su oštećeni imali pravo tražiti naknadu štete od države. Grbin je podržao amandman Odbora za zakonodavstvo, po kojem bi se zakon retroaktivno primijenio, ne samo na postupke u tijeku, nego i na slučajeve u kojima oštećenici nisu tražili naknadu štete, znajući da zakon nije predvidio osigurateljno pokriće.
"Ovaj zakon je nešto nevjerojatno. Trebalo ga je promijeniti nakon prve takve nezgode koja se dogodila", poručio je Ante Kulušić (HDZ). Sabor će zasjedanje nastaviti sutra.
