Vlada se za donošenje te mjere rukovodila isključivo socijalnim kriterijem i njome će biti obuhvaćen najsiromašniji sloj ljudi, korisnici socijalnih naknada, oni koji nemaju dodatne ušteđevine, niti dodatne imovine, primatelji invalidnina i oni koji su zbog takvog duga blokirani do godinu dana, a trebala bi obuhvatiti oko 60.000 građana. Po prijedlogu sporazuma, prihvatljivi dug građana može iznositi najviše 35.000 kuna, kumulirano po svim vjerovnicima, i to na dan 30. rujna 2014., evidentiranog u Fini. Od toga najviše 25.000 kuna može biti dug prema vjerovnicima kojima je osnivač država, odnosno javnim poduzećima kao što su HEP ili HRT, a 10.000 kuna prema ostalim privatnim vjerovnicima.
U listopadu prošle godine Vlada je počela razgovore s bankama, teleoperaterima i jedinicama lokalne samouprave, tj. gradovima kojima su najsiromašniji građani dužni za usluge telefoniranja, komunalne usluge, struju, vodu i slično. Spremnost na oprost dugovanja vrlo brzo su iskazale banke i predstavnici gradova dok su teleoperateri bili "najtvrđi", no na kraju je dogovor postignut i s njima. Pred Vladom će se naći i prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava.
Glavna je ideja te smjernice da se trošak sanacije s poreznih obveznika, odnosno građana, premjesti na dioničare i vjerovnike. Na dnevnom redu sjednice je i odluka o davanju suglasnosti na donošenje obavijesti o namjeri davanja koncesije i dodjeli koncesije na pomorskom dobru, u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže, radi realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari. Prijedlog o davanju suglasnosti upućuje se Hrvatskom saboru, kako bi se obvezujući krug natječaja za Kupare mogao raspisati za koncesijsko razdoblje od 99 godina.
