Najvažniji izazovi i prioriteti latvijskog predsjedanja u području ravnopravnosti spolova suzbijanje je rodne segregacije na tržištu rada, razlika u penzijama i plaćama na uštrb žena, uklanjanje rodnih stereotipa i razvoj uspješnijeg usklađivanja profesionalnog i obiteljskog života. Luxembourg kao sljedeća zemlja predsjedateljica Vijeća EU ističe kako će posebnu pažnju posvetiti pitanju uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena u procesima političkog i javnog odlučivanja.
Također se razgovaralo o mjerama koje se poduzimaju na nacionalnim razinama s ciljem osiguranja ravnopravnosti spolova temeljem strategije Europa 2020. uz kritiku Godišnjeg izvješća o rastu u koji nije uvrštena rodna dimenzija. Salla Saastamoinen, direktorica za jednakost Europske komisije, predstavila je budući program kojim će se donijeti nova Strategija za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Predstavljen je Izvještaj o napretku u ravnopravnosti muškaraca i žena uoči obilježavanja Međunarodnog dana žena 8. ožujka,i uspostavljanje nove baze podataka o udjelu žena u upravnim odborima tvrtki. Aktivna rasprava vodila se oko pitanja prevencije i suzbijanja nasilja nad ženama uključujući obiteljsko nasilje. Većina zemalja članica EU ima volju za potpisivanje ili ratifikaciju Konvencije, uz isticanje očekivanih izazova vezanih uz punu implementaciju.
Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju u siječnju 2013. godine, od tada traje kontinuirana javna rasprava vezana uz ratifikaciju. Ureda za ravnopravnost spolova i druge institucije provode aktivnosti s ciljem njene popularizacije i diseminacije što širem krugu dionika, istaknula je Štimac Radin dodavši da je Hrvatska, uz Litvu i Maltu postala treća zemlja EU kojoj se na čelu države nalazi žena. Postoji velika vjerojatnost da Europska unija potpiše i ratificira Konvenciju. To je ujedno odašiljanje političke poruke o važnosti primjene integriranih mjera za suzbijanje i borbu protiv nasilja nad ženama, izjavila je Saastamoinen.
