Doznaje se da se o tome pitanju neformalno razgovaralo u petak na Odboru za ekonomsku politiku (EPC), savjetodavnog tijela Vijeća i Komisije. EPC čine po dva predstavnika iz svake zemlje članice, predstavnici Komisije i Europske središnje banke. U Europskoj komisiji kažu da su svjesni problema koji pogađa veliki dio građana u nekim zemljama članicama, poput Hrvatske i Poljske, koje su najpogođenije, dok je taj problem nešto manje izražen u Mađarskoj i Rumunjskoj. "Europska komisija je upoznata da je veliki broj građana u više država članica ima hipotekarne kredite denominirane u stranoj valuti. Također znamo da ti krediti mogu nositi određeni rizik. Pozorno pratimo situaciju u pogođenim zemljama već nekoliko godina, kao i rasprave koje se vode o mogućim mjerama u tim zemljama. Sve poduzete mjere morat će biti u skladu s europskim zakonodavstvom, posebice u skladu s načelom slobode kretanja kapitala", rekla je glasnogovornica Komisije Vanessa Mock, na upit o stajalištu Komisije o tom problemu.
Inače, prošle godine u veljači je Europski parlament i Vijeće usvojili su direktivu o hipotekarnim kreditima, koja sadrži i članak o kreditima u stranoj valuti, koji sadrži odredbe čiji je cilj smanjiti rizike vezane uz valutni tečaj za potrošače koji imaju kredite u stranoj valuti. Zemlje članice trebaju do 21. ožujka 2016. ugraditi tu direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva i ona će vrijediti za kredite koji će se podizati nakon toga datuma. Direktiva predviđa da svi potrošači koji kupuju nekretninu ili uzimaju zajam moraju imati odgovorajuće informacije o rizicima, uključujući i rizik uzimanja kredita u stranoj valuti. Ovisno o rješenjima za koja se odluče zemlje članice prilikom transponiranja direktive u svoja zakonodastva, potrošači će pod određenim uvjetima imati pravo na konverziju u neku alternativnu valutu ili neke druge aranžmane. Davatelji kredita morat će redovito obavještavati potrošače o rizicima vezanim uz tečaj.
