"Državne agencije, zavodi i slični u zakupu su kod privatnih ili pravnih osoba, obitavaju u prostorima koji nisu državni, a dok u državi ne pometemo vlastito dvorište, taj problem nećemo riješiti. Oni koji bi se trebali brinuti o javnome brinu se o privatnome, a to se predloženim zakonom ne rješava", rekao je HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić. "To su paušalne ocjene", uzvratio mu je SDP-ov zastupnik Alen Prelec. "Kada će DUUDI raspisati natječaj za sve prazne prostore, kojih je u Hrvatskoj jako puno, i kada će se propisati rokovi u kojima će se ti prazni prostori u vlasništvu države morati staviti u funkciju?" upitao je Grubišić.
Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković-Kunšt objasnila je kako se
Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora među ostalim uređuje kupoprodaja poslovnog prostora u vlasništvu RH, županija, gradova te jedinica lokalne i regionalne samouprave. "Vlada predlaže zakonske izmjene zbog usklađivanja sa
Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH, čijim je stupanjem na snagu prestala s radom Agencija za upravljanje državnom imovinom, a njezine je ovlasti preuzeo Državi ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Nakon preuzimanja poslova, uočeno je da zakonodavni okvir nije dostatan za uređenje svih zakupnih odnosa koji su u ovlasti DUUDI-ja", objasnila je zamjenica ministra pravosuđa.
Jesu li svi ugovori koje je DUUDI sklopio nakon ukidanja Agencije, s obzirom na to da zakon nije bio promijenjen, valjano, zanimalo je HDZ-ovog zastupnika Ivana Šukera. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora uklanjaju se nedostatci uređenja zakupnih odnosa iz ovlasti Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Uređuje se postupanje u slučaju propuštanja zakupodavca da zakupniku koji ispunjava uvjete dostavi ponudu za sklapanje novog ugovora, propisuju se uvjeti koje zakupnik mora ispuniti radi ostvarivanja prava na kupnju poslovnog prostora u vlasništvu RH te se uređuje zakupni odnos u slučajevima isteka sklopljenog ugovora o zakupu s korisnicima koji su ispunjavali obveze iz ugovora.
Nezavisni zastupnik Slavko Linić podupro je namjeru da se poduzetnicima koji su redoviti u plaćanju obveza po zakupnom odnosu omogući prolongiranje ugovora za dodatnih pet godina, i to neovisno o tome je li u pitanju RH ili jedinca lokalne i regionalne samouprave. Podsjetio je međutim kako se u većini jedinica lokalne samouprave ugovor sklapa na 10 godina tijekom kojih se, rekao je, tržišni uvjeti znatno mijenjaju. "Dajte mogućnost da jedinica lokalne samouprave korigira postojeću izlicitiranu visinu, a vezano za tržišne odnose u tom trenutku", predlagao je Linić. "Moramo se prilagoditi situaciji i tržištu jer mnogi obrtnici jedva sklapaju kraj s krajem pa makar da mu se omogući korekcija cijene u dugom zakupnom razdoblju.
Neka takve cijene budu, primjerice, procjena sudskih vještaka", predložio je Tomislav Klarić (HDZ). "Predloženim izmjenama i dopunama omogućit će se cjelovito uređenje zakupnih odnosa za poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne, područne, to jest regionalne samouprave te se utvrđuju kriteriji i postupak za prodaju tih poslovnih prostora", misli je HNS-ov zastupnik Boris Blažeković.
Sabor je večeras kratko raspravio i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o listi tjelesnih oštećenja. "Donošenjem
Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom osnovan je Zavod za vještačenje te profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a unutar tog zavoda ustrojeno je jedinstveno tijelo vještačenja koje postupa u skladu sa
Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja i Uredbom o metodologijama vještačenja. Tom uredbom, koja je 1. siječnja ove godine stupila na snagu, uređen je na jedinstven način i postupak vještačenja radi ostvarivanja prava u svim područjima na temelju nalaza tijela vještačenja. Predlaže se stoga prestanak važenja
Zakona o listi tjelesnih oštećenja od dana početka primjene te uredbe", objasnio je zamjenik ministra rada Božidar Štubelj.
