Ministri Mrsić i Mornar o budućnosti strukovnog obrazovanja

Predavanja i raspravu o budućnosti dualnog (dvojnog) stručnog obrazovanja organizirala su veleposlanstva triju europskih zemalja - Austrije, Njemačke i Švicarske u kojima taj dvojni sustav ima bogatu tradiciju te je, kako je rečeno, jedan je od razloga zašto je nezaposlenost mladih ljudi u tim zemljama niska. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava snažno će poduprijeti reformu strukovnog obrazovanja koje treba mijenjati u korijenu, istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, a i njegov kolega u Vladi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar smatra kako je reforma strukovnog obrazovanja nužna.

Ministar Mrsić tako je u predavanju istaknuo kako je strukovno obrazovanje izrazito važno, ali kao ono koje će obrazovati mlade za radna mjesta, a ne za tržište rada. Pri tomu, objasnio je Mrsić, treba biti svjestan hrvatske situacije obilježene recesijom i depopulacijom koja je, istaknuo je, jedan od velikih hrvatskih problema. Pitanje "odljeva mozgova" za Mrsića nije razlog za veliku zabrinutost jer je to, dodao je, pojava s kojom su se suočile sve zemlje po ulasku u Europsku uniju (EU) zbog otvaranja europskoga tržišta rada. Mrsić smatra kako je najbolji odgovor na ta kretanja omogućiti što više novih radnih mjesta za mlade ljude u Hrvatskoj. S tim u vezi, spomenuo je i neke projekte Vlade kojima je baš to cilj, a jedna od njih je i fiskalna olakšica od 17,2 posto poslodavcima koji će na neodređeno vrijeme zaposliti mlade nezaposlene do 30 godina, odnosno poslodavci će biti oslobođeni poreza za njihove plaće u rok od pet godina od dana sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme. Podsjetio je da je ta mjera na snazi od 1. siječnja ove godine te istaknuo da su poslodavci od tada već zaposlili 6104 mlade osobe u dobi do 30 godina na neodređeno vrijeme.

Ministar Mornar napomenuo je kako je u Hrvatskoj na snazi 'dvojni' sustav gimnazijskog i strukovnog obrazovanja u koje se pak, rekao je, upisuje 71 posto ukupne srednjoškolske populacije, odnosno 127.800 učenika u 290 škola u 13 obrazovnih sektora. Najviše učenika - njih 62,8 posto upisano je u četverogodišnje programe strukovnog obrazovanja, 35 posto u trogodišnje, a mali postotak učenika je u obrazovnim strukovnim programima koji su kraći od tri godine ili u petogodišnjem obrazovnom programu za medicinske sestre i medicinske tehničare opće njege. Mornar se zauzima za reformu strukovnoga obrazovanja u kojoj se ne bi odmah na početku odlučivalo za usmjerenja već bi prve tri godine bio zajednički obrazovni program, a četvrta godina bila bi godina usmjerenja i prakse. Ukazao je i na potrebu kako obrtnici i trgovačka društva gdje učenici obavljaju praksu moraju imati licencu što ministar podržava, ali smatra da sadašnje stroge kriterije po kojima je za licencu potrebno 60 ECTS bodova, odnosno cijela akademska godina, treba ublažiti.

Nakon pozitivnih primjera prakse u trima zemljama organizatoricama ovoga događanja, slijedila je rasprava u kojoj je sudjelovao i predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska Mladen Fogec koji je ukazao i na potrebu promjena u visokoškolskom sustavu obrazovanja koji je, ustvrdio je, u Hrvatskoj na visokoj razini kvalitete, ali s nedostatnom praktičnom dimenzijom. Potkrijepio je primjerom visokokvalitetnih mladih akademski obrazovanih ljudi koji se zapošljavaju u Siemensu u Hrvatskoj. Njima je, objasnio je, potrebno oko šest mjeseci do godine dana da steknu praktična znanja, a nakon toga ih vrlo često 'povuče' centrala u Njemačkoj. Fogec je spomenuo i dobre primjere studenata koji na petoj godini studija dolaze na praksu u tu tvrtku i gotovo redovito, nakon završetka studija, se i zapošljavaju u Siemensu.