Butor je s PBZ-om sklopio ugovor o kreditu početkom 2007. na iznos od 43,9 tisuća franaka u kunskoj protuvrijednosti, a prema presudi PBZ mu treba vratiti cjelokupni do sada otplaćeni iznos kredita od oko 183 tisuće kuna sa zateznim kamatama (ovisno o godinama zatezna se kamata kreće od 12 do 15 posto godišnje). Sutkinja Općinskoga suda u Osijeku Mirna Grgić Radojčić u obrazloženju presude navodi kako je, po ocjeni suda, ugovor Butora i PBZ-a u cijelosti ništetan jer odrednice o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, što su bitni sastojci ugovora, obvezu tužitelja čine neodređenom i neodredivom. Posljedice rizika ugovaranja valutne klauzule, koje su vezane uz tečaj strane valute, konkretno švicarskog franka, a posebice stoga što je valutna klauzula zaštitna klauzula, ne smiju dovesti do nejednakosti u pravima i obvezama, do neravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu, odnosno do povećanja granice do te visine da mjesečna obveza, anuitet postaje visok i neizdrživ, istaknuto je tijekom objave presude.
Po ocjeni suda ugovaranje odredbi o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi dovode do toga da je obveza tužitelja neodređena i neodrediva. U obrazloženju sud, uz ostalo, navodi kako takvo ugovaranje kao posljedicu ima neizvjesnu glavnicu, jer ovisi o odnosu kune i švicarskog franka, što se ne može predvidjeti ni odrediti, a neizvjesna je i kamata, koja ovisi o visine glavnice, te je određuje banka svojom jednostranom odlukom, na koju korisnik kredita nema utjecaja. Primjena tih odrednica dovela je do nesrazmjera, nejednakosti u pravima i obvezama pa tako i do neravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu, što je protivno načelu savjesnosti i poštenja, smatra sud, uz napomenu kako su te odrednice protivne osnovnim načelima obveznog prava.
Po ocjeni suda, nije savjesno ni pošteno istovremeno ugovaranje odrednica koje i glavnicu i kamatu čine promjenjivima i to zavisnim o nepredvidivim i neizvjesnim čimbenicima, kao što su odnos tečaja švicarskog franka i kune, ponuda i potražnja na financijskom tržištu, stopa inflacije, međuvalutarna kretanja te drugi makroekonomski parametri, te da kamatnu stopu banka mijenja jednostranom odlukom na koju korisnik kredita - tužitelj ne može utjecati, ističe se u obrazloženju. Sud smatra i da je u konkretnom slučaju to dovelo do povećanja rate kredita "iznad granice koju nalaže načelo savjesnosti i poštenja", budući da je povećanjem mjesečnog anuiteta, a uslijed povećanja tečaja franka u odnosu na kunu te povećanja kamatne stope, otežana egzistencija tužitelja. Kako tužitelju nije pojašnjena moguća promjena glavnice, a obzirom da je vezana uz franak, te mu nije pojašnjen mogući rast kamate, a po odluci banke, sud je procijenio da se nije vodilo dovoljno računa o zaštiti interesa tužitelja, što je protivno moralu društva, te je cjelokupni ugovor protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva te proglašen ništetnim.
U Udruzi Franak presudu su ocijenili povijesnom, jer je sud po prvi put primijenio hrvatske zakone, a presuda, iako nepravomoćna, na tragu onoga za što se bore od početka. Ovo je u povijesni trenutak, jer unatoč našoj kolektivnoj tužbi, ovo su privatne tužbe za ništetnost ugovora. To znači da se praktično sve vraća na početak, kazao je regionalni povjerenik udruge Krešimir Bajamić. Po njegovim riječima, u Hrvatskoj je još uvijek 60 tisuća kredita vezanih uz švicarski franak, dok ih je prije bilo 130 tisuća, a više od 500 građana tuži banke. Bajamić očekuje da će nakon ove presude sudovi biti zatrpani. Sad imamo sudsku praksu, zahvaljujući sutkinji u Osijeku koja je ponovila što je temelj Hrvatske i što piše u zakonu, ovo je stvarno povijesni trenutak, izjavio je Bajamić novinarima.
