Sutkinja s Odjela za mladež zagrebačkog Općinskog suda Sonja Vrandečić podsjetila je kako je jedan od uvjeta za primjenu načela oportuniteta (svrhovitosti) prema maloljetnicima da se radi o kaznenom djelu za koji je zaprijećena kazna zatvora kraća od pet godina. Kaznenim je zakonom pak za tešku krađu propisana kazna od osam godina zatvora. "Kad vam u osmom mjesecu u dežurstvo počnu dovoditi 15-godišnje 'sladoledare' s Jaruna, tu nema oportuniteta. Odjednom u postupku imamo gomilu klinaca optuženih za krađu sladoleda vrijednog ukupno 100 kuna", požalila se Vrandečić i zaključila kako je
Kazneni zakon nužno uskladiti sa
Zakonom o sudovima za mladež. Ocijenila je i da je zakonodavac imao dobru namjeru kada je za postupanje prema maloljetnicima propisao rok od šest mjeseci, ali i upozorila da je tako kratak rok ponekad "omča oko vrata" državnim odvjetništvima, koja nemaju dovoljno stručnog kadra.
Na premalo stručnog osoblja, posebno u manjim sredinama, upozorila je i Đurđica Petran Baloković iz zagrebačkog Centra za socijalnu skrb, koja je otkrila kako se i zagrebački Centar u prvim godinama primjene Zakona o sudovima za mladež snalazio kroz suradnju s drugim institucijama i nevladinim udrugama koje su imale zaposlene stručnjake. Viša stručna savjetnica Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu Lidija Schauperl naglasila je kako se prema maloljetnicima primjenjuju alternativne sankcije da bi ih se već na početku lošeg ponašanja potaknulo na preuzimanje odgovornosti i sagledavanje posljedica. Izvijestila je da među alternativnim sankcijama za maloljetnike dominiraju humanitarni rad (39 posto) i savjetovanje (31 posto) te upozorila da su savjetovališta u mnogim manjim sredinama nedostupna.
