Novak je podsjetio da su zakonskim izmjenama iz 2002. osobe s invaliditetom starije od 27 godina ostale bez prava na doplatak. Međutim, oni koji su tu dob navršili prije stupanja na snagu zakonskih izmjena zadržali su to pravo, pa dječji doplatak i dalje ostvaruje oko 4.000 osoba s invaliditetom. Vlada je na Novakov prijedlog dala negativno mišljenje, a resorna ministrica Milanka Opačić priznala da je riječ o diskriminaciji, ali i objasnila da država u ovom trenutku nema novca za isplatu naknada. Taj argument Novak ne prihvaća, jer upozorava da je riječ o svega 11 milijuna kuna. "Tih 11 milijuna kuna za Hrvatsku ne bi smio ni u kom slučaju biti takav problem da se diskriminacija nastavi i na neki način blagoslovi od vlasti", rekao je Novak pozivajući zastupnike da podrže zakonski prijedlog jer je, ističe, riječ o skupini građana koja se ne može izboriti sama za sebe. "Hoćete li postupiti po ovome, ne znam, ali nadam se da će savjest proraditi", poručio je Novak kolegama iz vladajuće koalicije te upozorio kako čak 70 posto osoba s invaliditetom živi na granici siromaštva.
Laburist Dragutin Lesar podsjetio je da se od 2003. pitanje osoba s invaliditetom pokušava riješiti jedinstvenim zakonom, koji je Vlada najavila donijeti tijekom ove godine. "Čuli smo javno obrazloženje da se ovaj prijedlog zakona ne prihvaća jer nema novaca. Sada ja postavljam pitanje, ako je u agendi za 2015. namjera Vlade da novim zakonom riješi problem bez rebalansa proračuna, kako će taj problem biti riješen ako se ne osigura novac", upitao je Lesar. Uvjeren je kako je Vladino odbijanje predloženog zakona "narušavanje ustavne jednakosti građana na pravo na socijalnu skrb, pomoć i zaštitu invalidnih osoba".
Martina Banić (HDZ) kazala je kako podaci o teškom imovinskom stanju osoba s invaliditetom govore koliko je doplatak važan djeci s težim tjelesnim oštećenjima. "Podsjećam da u Ustavu piše da je obitelj pod osobitom zaštitom države. Doplatak za djecu dio je obiteljskih potpora i namijenjen je za uzdržavanje djece. Korisnik doplatka je roditelj ili druga osoba koju određuje zakon. Također podsjećam na surovu stvarnost da obitelji teško žive, stoga je doplatak jako bitan, a pogotovo kad znamo da se zbog teškog života sve manje ljudi odlučuje na obitelj, a sve više obitelji odlazi izvan Hrvatske", rekla je Banić.
Reformist Petar Baranović smatra da "13 godina ova država i Sabor toleriraju diskriminaciju onih koji su stjecajem teških okolnosti i sudbine hendikepirani, ugroženi, u teškoj životnoj situaciji, ljudi koji žive drame". "Trinaest godina svi premijeri i svi resorni ministri su ignorirali činjenicu da se ovakvom pravnom situacijom krši
Ustav i zakone i da smo dopustili da ti ljudi žive u ovakvim okolnostima. Ova sramota za hrvatsko društvo trebala je biti riješena prije 13 godina", rekao je Baranović. Dodao je i kako bi na Novakovu mjestu "tražio pojedinačno glasovanje o tom zakonu i pogledao u oči svakog zastupnika dok bude glasovao". "Baš bi me interesiralo da vidim tko će reći protiv, pa se ujutro mrtvo hladno brijati ispred ogledala. Zbog toga jer je, ne znam, netko u Ministarstvu ili Vladi procijenio da bi bilo politički oportuno 'staviti u frižider još 6 mjeseci'", rekao je Baranović, na što je Novak potvrdio da će tražiti pojedinačno glasovanje. I Baranović odbija tumačenje da država nema novca za ispravak diskriminacije. "Možemo mi u ovom časnom Domu malo smanjiti ovaj avijatičarski sindrom, malo manje letjeti okolo, jer od tog našeg letenja baš građani ove zemlje nemaju nekakvu osobitu korist", kazao je.
Boro Grubišić (HDSSB) također smatra kako se novac može naći. "Ovim automobilima koji su nabavljeni moglo bi se za 50 godina plaćati ljudima koji se skrbe, a znamo svi koja je to muka ali i ljubav roditelja da skrbe o djeci", rekao je. I predsjednica ORaH-a Mirela Holy najavila je da će "sa zadovoljstvom podržati zakon koji štititi najosjetljivije i najranjivije skupine u društvu". Na istupe oporbe reagirao je Rajko Ostojić (SDP), koji je podsjetio kako je Vlada najavila da će do kraja godine donijeti Zakon o inkluzivnom dodatku. "U pravu ste, postoji diskriminacija, koja se dogodila jer su neki zadržali stečena prava, a nažalost svi oni drugi, koji su 1. siječnja 2002. ušli u drugu skupinu, nisu to napravili. Uvjeren sam da će Zakon o inkluzivnom dodatku to ispraviti i stoga apeliram sada i na vas da ne 'coprate' u smislu negativnog 'copranja'", kazao je Ostojić.
