Promicanje načela ravnopravnosti spolova, nakon šest provedenih predsjedničkih izbora gdje se kandidiralo 42 muškarca i sedam žena iznjedrilo je i prvu hrvatsku predsjednicu, rekla je Ljubičić, koja je Sabor izvjestila o svom radu u prošloj godini. Tom činjenicom posebno su se hvalili HDZ-ovi zastupnici, ističući da je HDZ, iako slovi za konzervativnu stranku, dao predsjednicu države, imao kandidatkinju za predsjednicu, ima ženu na čelu kampanje za parlamentrane izbore. Recite da ste imali i premijerku, prema njoj ste se ponijeli kako jeste, uzvratila im je Gordana Sobol (SDP), očito aludirajući na Jadranku Kosor. Što se tiče predsjednice Kolinde Grabar Kitarović ona, kaže Sobol, svojim potezima i javnim istupima treba pokazati da se istinski zauzima za ravnopravnost spolova. Nadam se da će to moći, a onda će se vidjeti koliko će izbor prve predsjednice utjecati na položaj žena u politici, rekla je Sobol, primjetivši kako je predsjednica okružena s osam savjetnika muškaraca.
Saborski klubovi ocjenjuju da ima pomaka u rodnoj ravnopravnosti, no upozoravaju da se neke stvari teško, ili uopće ne mijenjaju. Branka Juričev Martinčev (HDZ) kaže da nema mjesta za zadovoljstvo položajem žena na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti žena lani je iznosila 48 posto, paralelno s padom stope nezaposlenih kod muškaraca raste stopa nezaposlenosti kod žena, žene su se u odnosu na muškarce zapošljavale u omjeru tri naprema jedan, kaže Juričev. Lani je, upozorava, porastao broj kaznenih djela s elementima nasilja u obitelji, bila su i tri ubojstva.
Laburistica Nansi Tireli i SDP-ova zastupnica Sobol govorile su o istom problemu, Tireli je pritom skrenula pozornost na neujednačenost pravosudne prakse i pozvala Pravosudnu akademiju da u programe uvede edukaciju o nasilju u obitelji. Sobol je naglasila kako je 'stakleni strop' trajan problem, upozorila je na diskriminaciju žena na tržištu rada i političke participacije, te na činjenicu da rodiljni dopust do šest mjeseci djetetova života koristi samo 0,4 posto očeva. Zastupnice su problematizirale i odnos medija prema ženama. Nisam vidjela da su mediji promatrali naše kolege na način 'vidi kakve imaju cipele, koliko koštaju', ali su analizirali kako su zastupnice obučene, kakvu torbu imaju, konstatirala je Sunčana Glavak (HDZ). I u predsjedničkoj se kampanji manipuliralo spolom kao poligonom za etiketiranje i kritiziranje, seksistička je retorika bila česta, primijetila je Juričev-Martinčev. Osim toga, danas imamo naslovnice "Zgodna Ana Karamarku pegla imidž", pitam se bi li tako stajalo i za nekog muškarca, zaključila je.
