"Mučenje predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja temeljnih ljudskih prava, zbog čega su proteklih desetljeća uloženi veliki napori u sprječavanju takvog postupanja, te u pružanje podrške žrtvama mučenja i njihovim obiteljima", navodi u priopćenju pravobraniteljica Vidović. Podsjeća da nigdje, pa ni u našoj zemlji, kvalitetni zakonski okvir i činjenica da je država ratificirala međunarodne dokumente o ljudskim pravima ne jamče poštivanje prava svih građana. Zato je zadaća upozoravati na nužnost poštivanja svih zakona i međunarodnih obveza te naglašavati da je život bez mučenja i ponižavajućeg postupanja pravo svakog pojedinca, upozorila je pravobraniteljica Vidović.
Uz ulogu središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, Ured pučke pravobraniteljice već više od tri godine obavlja poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma. Kao dio redovitih aktivnosti, stručnjaci NPM-a pri Uredu nenajavljeno obilaze zatvore, psihijatrijske bolnice, i ustanove u kojima su smještene osobe lišene slobode te osobe kojima je određeno bilo kakvo zadržavanje, zatvaranje ili smještaj u mjesto pod javnim nadzorom, podsjeća pravobraniteljica. Tijekom svojih aktivnosti, stručnjaci Ureda naišli su na postupke koji mogu predstavljati nečovječno ili ponižavajuće postupanje, o čemu su Hrvatski sabor, ali i širu javnost, posljednji put obavijestili u izvješću za 2014., navodi se u priopćenju. "Ono što ohrabruje jest činjenica kako nisu naišli na postupke koji mogu predstavljati mučenje", naglašava Vidović.
Tijekom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana podrške žrtvama mučenja, poseban naglasak u globalnoj kampanji stavljen je na pravo na rehabilitaciju, koja žrtve može osnažiti i pomoći im da ponovno izgrade svoje živote, te ih tako kvalitetnije integrirati u društvo. Cilj kampanje je upozoriti kako su u mnogim zemljama žrtve mučenja najčešće prepuštene same sebi, unatoč činjenici da je rehabilitacija dio međunarodnog prava te su je, u skladu s tim, države dužne i osigurati. U tom je kontekstu u Hrvatskoj nedavno učinjen pozitivan pomak, donošenjem
Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, na koji su žrtve čekale više od 20 godina, istaknula je pravobraniteljica Vidović u priopćenju. Međutim, ostaje pronaći sveobuhvatno rješenje pitanja civilnih žrtava rata", zaključila je.
