Grčka bi danas mogla uvesti kontrolu prometa kapitala i zatvoriti banke

Grčke banke, koje na životu održava financiranje središnje banke, u središtu su pozornosti dok Atena, čini se u utorak neće uspjeti platiti dug u iznosu od 1,6 milijarda eura MMF-u, javlja Reuters. Središnja europska banka (ECB) izvijestila je da neće povećati razinu hitnih pozajmica Grčkoj, što je dodatan pritisak na grčke banke koje su posljednjih nekoliko tjedana preživljavale zahvaljujući postupnom povećanju financijskih sredstava. Usred političke drame koja se odvija u Grčkoj, u kojoj većina ljudi želi ostati unutar eurozone, idućih nekoliko dana bit će velik izazov za integritet eurozone koja postoji 16 godina. "Ovo je nešto što ćemo morati riješiti tijekom noći uz pomoć grčkih vlasti, ali i vlasti u Frankfurtu", izjavio je za Radio BBC grčki ministar financija Janis Varufakis o zatvaranju banaka i kontroli prometa kapitala. Grčko ministarstvo financija kasnije je u priopćenju reklo da vlada nije sklona kontroli prometa kapitala te da nije u skladu s monetarnom unijom.

Grčka je vlada pregovarala o potencijalnom dogovoru koji bi omogućio pravovremeno financiranje za isplatu duga MMF-u, no u subotu ujutro premijer Aleksis Cipras iznenada je zatražio da se Grčkoj omogući dodatno vrijeme kako bi na referendumom glasovala o uvjetima sporazuma. Vjerovnici su glatko odbacili taj zahtjev, ostavivši malo manevarskog prostora Grčkoj osim da ne ispune obvezu plaćanja duga, što čini dodatan pritisak na bankarski sustav. Pred bankomatima su se u nedjelju stvorili dugački redovi štediša koji su podizali gotovinu. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova svojim je državljanima koji putuju u Grčku savjetovalo da sa sobom uzmu dovoljno gotovine kako bi izbjegli potencijalne probleme u mjesnim bankama. ECB je rekao u priopćenju u nedjelju kako će i dalje nastaviti hitnu pomoć grčkim bankama za likvidnost na sadašnjoj razini te da prati situaciju i spreman je "ponovno razmotriti svoju odluku". Sve više narasta protivljenje u nekim europskim zemljama produljenju ECB-ovog financiranja Grčke.

Ministar Varufakis je u intervjuu Radiju BBC-u rekao da kriza i planirani referendum ne znače da Grčka nužno mora izići iz eurozone, čak i ako Grci glasuju za odbacivanje ponude koju im nude vjerovnici. "To ne mora i ne bi trebalo biti tako", rekao je. "Nema odredbi o tomu na koji se način izlazi iz eurozone kad ste jednom unutra. Ne možete vani izaći. To je dio europskih ugovora. Zašto bismo uopće trebali razmatrati izlazak iz eurozone?", zapitao se grčki ministar. Na pitanje hoće li Grčka ispuniti svoju obvezu plaćanja Međunarodnome monetarnom fondu, Varufakis je odgovorio da o međunarodnim vjerovnicima ovisi hoće li prebaciti novce koje duguju Ateni kako bi pokrila svoj dug. Varufakis je u nedjelju za njemački list Bild kazao da "ključeve za izlazak Grčke iz krize" u svojim rukama drži njemačka kancelarka Angela Merkel te da se nada da će ih upotrijebiti, piše AFP. Kazao je da je njegova vlada "otvorena za nove prijedloge institucija", nakon neuspjelih pregovora u Bruxellesu u subotu. U intervjuu za list koji će biti objavljen u izdanju od ponedjeljka Varufakis je istaknuo da Grčka neće iznositi nove prijedloge u pregovorima s vjerovnicima te da smatra kako je sada red na Europskoj uniji, Središnjoj europskoj banci i Međunarodnome monetarnom fondu da naprave kompromis.