"Ušli smo u EU i NATO i onda smo u jednom trenutku prestali razmišljati o tome gdje vidimo Hrvatsku za pet, deset, petnaest ili dvadeset godina, što je neophodno ukoliko želimo napredovati i razvijati se", kazala je predsjednica u svom novom privremenom uredu u Vukovaru, gdje je razgovarala s predstavnicima Vukovarsko-srijemske županije te njezinih gradova i općina. Dodala je kako ju je iznenadilo koliko je u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina zaustavljeno razvojnih projekata, a bez kojih, naglasila je, nema otvaranja novih radnih mjesta niti napretka. Ne smijemo se u potpunosti oslanjati na EU i europske fondove, istaknula je Grabar Kitarović i dodala da EU fondove treba što je moguće bolje iskoristiti, ali da Hrvatska mora aktivirati vlastite resurse kako bi potaknula razvoj.
Zauzela se za izmještanje pojedinih državnih institucija izvan Zagreba, spomenuvši za primjer Ministarstvo poljoprivrede koje bi, ili barem jedan njegov dio, moglo biti izmješteno u Osijek. "Držim da se to, dakako, ne može učiniti preko noći, ali tomu moramo težiti jer moramo decentralizirati Hrvatsku kako bismo je doveli do ravnomjernog razvoja", rekla je predsjednica. Kao jedan od ključnih problema s kojim se Hrvatska suočava navela je i depopulaciju te iseljavanje, posebice mladih u druge zemlje, iznoseći podatak da je samo u Njemačku u godinu dana iselilo 93.000 osoba. Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić upozorio je na teško stanje u gospodarstvu na istoku Hrvatske, istaknuvši da se županijske i lokalne vlaste trude načiniti pomake, ali da je to teško učiniti u situaciji kada se s razine državne vlasti blokiraju brojni projekti koji dolaze iz te županije.
Izrazio je nadu da će nova Vlada prepoznati interese i potrebe razvoja Slavonije. Nakon susreta s predstavnicima lokalne samouprave i uprave, koji su nakon uvodnih govora predsjednice i župana bili zatvoreni za novinare, Grabar Kitarović razgovarala je i s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom o projektu obnove vukovarskog Vodotornja, jednog od simbola stradanja tog grada u Domovinskom ratu. Penava je nakon sastanka novinare izvijestio da je pedsjednica prihvatila pokroviteljstvo nad projektom obnove Vodotornja, rekavši kako je Vodotoranj simbol otpora agresiji 1991., ne samo Vukovara nego i cijele Hrvatske. "Moramo misliti na prošlost, ali se i hrabro suočiti s izazovima budućnosti", rekao je Penava i ocijenio kako je Vukovar nakon procesa mirne reintegracije ostao prepušten sam sebi.
