Povjerenstvo je, izvijestila je njegova predsjednica Dalija Orešković, uočilo da važećim Zakonom nije obuhvaćen važan i velik krug pojednih javnih dužnosnika uz čije je obnašanje povezan visok korupcijski rizik. U 2014. Povjerenstvo je započelo provedbu postupaka zbog povrede etičkih načela obnašanja javne dužnosti, jer smatra da takve odluke u konačnici mogu znatno više doprinijeti razumijevanju sukoba interesa. Registar s više od 1800 dužnosnika Povjerenstvo se, ocijenio je Robert Podolnjak (Most), dokazalo kao nepristrano tijelo, napravilo je veliki posao u razvijanju i dogradnji instituta sukoba interesa. Dogradilo je Registar dužnosnika, no posao još nije dovršen, a ni Sabor nije ispunio svoju obvezu - dostavio Povjerenstvu popis osoba koje bira i potvrđuje.
Odbor za izbor i imenovanja trebao bi izraditi popis dužnosnika koji potpadaju pod ingerenciju zakona, smatra Podolnjak. Zastupnik navodi da je u Registru preko 1800 dužnosnika, 1300 lokalnih i oko 500 na državnoj razini, što je "jako puno" za malu državu, a da su od lokalnih samo općinski načelnici, gradonačelnici i župani subjekti zakona. I Irena Petrijevčanin Vuksanović (Hrid) upozorava da je Sabor među institucijama koje su trebale, a nisu Povjerenstvu olakšale posao. Po predmetnom izvješću, Povjerenstvo je, kaže, "svedeno na pukog djelitelja packi političarima". Kao primjer spominje dužnosnika koji nakon četiri godine ima 300.000 eura štednje i javnost se pita zašto Povjerenstvo kod Porezne uprave ne provjeri kolika su bila njegova primanja i na taj način dokumentira tu ogromnu štednju.
Nije problem u Povjerenstvu, nego u Ustavnom sudu koji je "srezao najbitnije ovlasti" Povjerenstva, ukinuo obvezu banaka da mu bez odgode dostave obavijesti potrebne za provjeru podataka o imovinskom stanju dužnosnika, kao i zakonsku odredbu da će Povjerenstvo, ako dužnosnik ne opravda nesrazmjer imovine, pokrenuti postupak protiv njega, navela je zastupnica. I Goran Beus Richembergh (HNS) priznaje da zadaća Povjerenstva nije laka s obzirom na koliziju zakona, limitirana sredstva, pa od Vlade očekuje da ponudi rješenja i to ne pojedinačna, nego "zakonski paket". Povjerenstvo, objašnjava, nema ovlaštenja koja bi mu omogućila da dosljedno odradi neke slučajeve do kraja, pa tako primjerice, ako se dužnosniku utvrdi sukob interesa kod isteka dužnosti, on formalno više nije obvezan poštivati Zakon o sprječavanju sukoba interesa, pa za njega nema ni sankcija.
Dražen Bošnjaković (HDZ) suglasan je da zakon treba učiniti jasnijim, precizirati ga, ali smatra da unatoč prazninama, imamo pristojan zakonski okvir i da sa sadašnjim stanjem možemo biti zadovoljni. Predmetom rada Povjerenstva bili su ljudi iz svih političkih opcija i to govori o njegovoj nepristranosti, stručnosti, kaže zastupnik.
Ustrojiti 'registar prijatelja'
SDP-ov Tomislav Saucha ističe da svi koji pristaju na javnu dužnost pristaju i na drugačiji set pravila, javnost ima pravo znati njihove prihode, nekretnine, aute, satove, torbice, jesu li prave ili lažne, tko im plaća i organizira zabave... Kaže i da zakon manje-više brani svaku vrstu darova, ali i radi izuzetak kad se radi o darovima između obitelji i prijatelja, a zakon ne definira pojam prijatelja. Saucha stoga predlaže da se donese 'registar prijatelja, pa da se, dodaje, zna s kojim prijateljima zastupnici ulaze i završavaju mandat. Iako se Sabor bavio izvješćem Povjerenstva za 2014., zastupnici su problematizirali i predmet kojim se bavilo u prošloj godini, konkretno pokretanjem postupka protiv predsjednice Republike zbog odluke da sredstva za naknadu izbornih troškova donira u humanitarne svrhe, ali preko HDZ-a, kako bi se izbjeglo plaćanje poreza.
Josip Đakić (HDZ) brani predsjedničin potez, kaže da se jedan "nadasve humani potez" pretvorio u hajku i to "baš na dan" kad se na Povjerenstvu zaprimila prijava protiv jednog visokog državnog dužnosnika, pa se čini kako je "ovaj slučaj zamračio onaj kako ne bi bio javno eksponiran". Beus Richemberg (HNS) smatra da nije dobro da se predsjednica "odmah javno" suprotstavila Povjerenstvu i prozvala ga da to nije njegova dužnost. "Time sa zapravo šalje loša poruka da postoje dodirljivi i nedodirljivi (...) Ukoliko se pokaže da je postupak koji je pokrenut bez osnove i da neće biti nikakvih negativnih zaključaka, pa ni sankcija to će biti najbolja obrana institucije predsjednice države", rekao je HNS-ov zastupnik. Smatra i da je predsjednica, ako je htjela donirati, posrednika mogla naći među nepolitičkim organizacijama, primjerice humanitarnim. Predsjednica Orešković odgovorila je kako je u spomenutom predmetu donesena samo odluka o pokretanju postupka koja je javno objavljena. Ni jedan drugi komentar ne mogu dati, jer je postupak u tijeku, rekla je Orešković.
