Prema podacima DZS-a, manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a. Usporedbe radi, godinu ranije deficit opće države bio je na razini od 18,1 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a, a javni je dug iznosio 284,2 milijardi kuna, tj. 86,5 posto BDP-a. Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
"Travanjsko izvješće za Hrvatsku potvrdilo je očekivanja o provedbi znatne fiskalne konsolidacije tijekom 2015., ali do razine koja je i dalje iznad dopuštenih vrijednosti", navodi se u komentaru HGK. Povoljnijim kretanjima, ističu u HGK, više je pridonijelo ubrzanje gospodarskog rasta i stoga porasli proračunski prihodi od mjera usmjerenih na zaustavljanje rasta državne potrošnje - proračunski su prihodi povećani za 4,4 posto, a rashodi smanjeni za 0,8 posto. "To pokazuje da se, kao i u prethodnim godinama, fiskalna konsolidacija provodila na suboptimalan način, oslanjajući se u većoj mjeri na povećanje proračunskih prihoda nego na održivo smanjenje proračunskih rashoda te da je izostala provedba snažnijih strukturnih reformi", ističu u Komori.
Napominju i kako rezultati travanjskog izvješća o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj "upozoravaju da Hrvatska i dalje ne zadovoljava europske kriterije fiskalne održivosti te da stoga mora poduzeti dodatne napore kako bi uklonila utvrđene makroekonomske neravnoteže i zadovoljila proceduru uklanjanja prekomjernog proračunskoga manjka". "Stoga se nameće potreba odlučnije provedbe reformskih zahvata u ovoj i idućim godinama kako bi se otvorila mogućnost ostvarivanja bržeg i održivog gospodarskog rasta, doveo deficit i dug u prihvatljive okvire te vratio kreditni rejting zemlje na razinu investicijskog", zaključuju iz HGK.
Majetić: pitanje javnog duga treba urgentno rješavati
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić kazao je u četvrtak da podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o deficitu u 2015. potvrđuju da je napravljen određeni pomak u području smanjivanja proračunskog deficita, ali ne i javnog duga, te upozorava da to pitanje treba urgentno rješavati. "Danas objavljeni podaci DZS-a potvrđuju ono što je već dobro poznato – lani je napravljen određeni pomak u području smanjivanja proračunskog deficita, ali ne i javnog duga. Pitanje duga je i dalje vrlo kritično i treba ga urgentno rješavati jer nas takav dug izlaže prevelikim rizicima", kazao je Majetić.
Napominje kako se Hrvatska trenutno bori da proračunske rashode svodi u održive okvire kroz promišljene i cjelovite reforme. "Odavno je jasno što treba činiti, ali još čekamo trenutak u kojem će se s riječi krenuti na djela", istaknuo je Majetić. Smatra i kako "odgovornost za dugogodišnje neprovođenje ili tek djelomično provođenje reformi nije samo na vladama, već i na svima koji su nespremni prihvatiti bilo kakve promjene i inzistiraju na zadržavanju postojećeg stanja i postojećih modela rada".
Promjene su nužne i treba ih provesti kroz konstruktivan dijalog i suradnju socijalnih partnera i svih zainteresiranih dionika, poručio je."Ovoliki javni dug čini našu situaciju izuzetno teškom i kompleksnom, stoga kada uspijemo zaustaviti taj rast, počinje borba za smanjivanje tolikog javnog duga. Recept je jednostavan i težak. Moramo osigurati gospodarski rast, a njega pak jedino možemo osigurati strukturnim i cjelovitim promjenama, koje na žalost i dalje samo najavljujemo i čekamo", zaključio je Majetić.
