To je trećina lanjskog deficita, kazao je Marić na novinskoj konferenciji, te dodao kako to ohrabruje da će se ispuniti ciljani deficit do kraja godine. Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2016. iznosili su 56,3 milijarde kuna, što je 10,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupni rashodi iznosili su, pak, 58,6 milijardi kuna te su bili 0,4 posto veći od onih ostvarenih u prvoj polovini prošle godine.U prvoj polovini ove godine ostvaren je primarni višak od 3 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a.
"Ako se i za 2017. predloži kvalitetan proračun, možemo očekivati dobre vijesti i od Europske komisije (EK) i rejting agencija", ustvrdio je Marić, ističući kako su pozitivna kretanja u proračunu odraz makroekonomskih kretanja boljih od očekivanja - rasta BDP-a u prvom kvartalu za 2,7 posto, znatnog povećanja industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci (za 5,4 posto), potrošnje (3,4 posto), turističkih pokazatelja (6,8 posto), ali i pokazatelja u građevinarstvu, koje pokazuje znakove oporavka nakon gotovo 7 godina pada. Ti pokazatelji, dodao je, govore da bi stopa rasta BDP-a za cijelu 2016., a koja je prilikom donošenja proračuna projicirana na razini od 2 posto, mogla biti i viša te da bi se mogla kretati prema 2,5 posto.
Prihode povećalo bolje poslovanje poduzetnika i korištenje EU fondova
Predstavljajući preliminarne podatke o ostvarenju proračuna u prvoj polovini ove godine Marić je kazao da je rast prihoda posljedica viših poreznih prihoda, ali i prihoda od pomoći, posebno od boljeg korištenja fondova EU. Porezni su prihodi, naime, u prvom polugodištu rasli za 8,1 posto, na 34,3 milijarde kuna, pri čemu od PDV-a u proračun uplaćeno 1 posto više nego lani, odnosno 20,5 milijardi kuna, od porezna na dobit 4,2 milijarde kuna ili 21,7 posto više, od poreza na dohodak 1,2 milijarde kuna ili 21,5 posto više. Blaže povećanje prihoda od PDV-a posljedica je deflacije po prosječnoj stopi od 1,5 posto u prvom polugodištu, ali i nešto višeg povrata PDV-a, za 600-tinjak milijuna kuna, pojasnio je ministar financija.
Visoka stopa rasta poreza na dobit, pak, odražava bolje poslovanje gospodarstvenika u prošloj godini, unatoč padu dobiti banaka, dok je rast prihoda od poreza na dohodak posljedica povoljnih kretanja na tržištu rada i činjenice da će povrat preplaćenog poreza, nešto viši od milijardu kuna, biti izvršen u kolovozu, a lani je dijelom ušao u prvo polugodište, kazao je, dodavši da se pozitivna kretanja očekuju i u nastavku godine, koji obuhvaća glavnu turističku sezonu. Ono što ohrabruje, rekao je Marić, podatak je o prihodima od pomoći ostvarenima na razini od 4,2 milijarde kuna ili 52,5 posto višoj nego lani, a kao rezultat bolje iskorištenosti sredstava EU fondova.
Do kraja godine, dodao je, taj bi iznos trebao minimalno rasti za oko 3 milijarde kuna. Bitno su, za 16,7 posto, na 6,7 milijardi kuna, rasli i prihodi od imovine, uplata dobiti trgovačkih društava, HNB-a i sl., kao i prihodi od posebnih poreza i trošarina - za 22,2 posto, na 7,3 milijarde kuna, na što su bitno utjecale izmjene u sustavu trošarina na energente i duhanske proizvode iz prošle godine. Od planiranih 1,6 milijardi kuna prihoda privatizacije, pak, ostvareno je tek oko 400 milijuna kuna, uglavnom od prodaje nekretnina te dionica Končara i nekih turističkih kompleksa. Plan vjerojatno neće biti ispunjen uslijed izbora, ali bi te prihode mogla uvećati prodaja dionica Imperijala i Sunčanog Hvara, ako se donesu takve odluke, rekao je Marić.
Ohrabruje smanjenje materijalnih rashoda
Na strani proračunskih rashoda, pak, najveća su stavka naknade građanima - 22,6 milijardi kuna, od čega 18,4 milijarde kuna čine rashodi za mirovine, koji su rasli za 146,6 milijuna kuna prema lani uslijed indeksacije i većeg broja umirovljenika, rekao je Marić, najavivši još jednu indeksaciju mirovina, u rujnu. Ono što "posebno ohrabruje i raduje" ministra financija je smanjenje materijalnih rashoda. Primjerice, troškovi za usluge manji su za 157,7 milijuna kuna, za materijal i energiju za 105,7 milijuna kuna, a ostali materijalni rashodi za 105,3 milijuna kuna, pa je tako na razini cijelog polugodišta njihovo ostvarenje oko 5,5 posto manje od prvotnog plana i iznosi 12,6 milijardi kuna. Nešto su niži, za 443,9 milijuna kuna, i financijski rashodi, većinom kamate na dug, koji su do kraja lipnja iznoslili 5,4 milijarde kuna.
Marić je pritom kazao da je trenutna razina likvidnosti države, nakon nedavne domaće emisije obveznica po povoljnim uvjetima, zadovoljavajuća te da veći izazov do kraja godine predstavlja tek 1,2 milijarde dolara 'teško' izdanje trezorskih zapisa koje dospjeva u kolovozu, o čijoj djelomičnoj otplati te refinanciranju očekuje pozitivan ishod pregovora s financijerima. No, podsjetio je, 2017. u tom će smislu biti daleko izazovnija - 27 milijardi kuna iznose obveze iz proračuna, na naplatu dospjevaju dvije domaće obveznice od 9,5 milijardi kuna i jedna međunarodna od 1,5 milijarde dolara, kao i oko milijardu eura glavnice duga cestarskog sektora.
Odgovorajući na pitanja novinara, uz ostalo, Marić je ponovio da su proračunom predviđena sredstva (100 milijuna kuna) za isplatu pomoći za novorođenčad od tisuću eura, ali da će ta mjera ovisiti o odluci Vlade, koja je tehnička, a osvrnuo se i na nedavno najavljenu investiciju IBM-a, rekavši da je to poruka da je Hrvatska zemlja pogodna za ulaganje, s dobrim zakonskim okvirom za poticanje ulaganja te da su ipak napravljeni iskoraci u poboljšanju poslovne klime.
Osvrnuo se i na poreznu reformu, koju je najavljivao od početka mandata a koja je trebala stupiti na snagu od početka 2017., rekavši da je njen prijedlog pri kraju, da se temelji na širenju porezne baze uz smanjenje poreznog opterećenja. Pritom je istaknuo da je njezina sudbina neizvjesna, s obzirom na izbore, ali da smatra da to ne bi nužno trebalo značiti i njezinu odgodu, bez obzira na rezultat izbora.
