"Za ovu godinu je plan deficita proračuna bio 2,6 posto (BDP-a) i pri tome i dalje stojimo, neupitno je da ćemo taj plan i ostvariti, a siguran sam da ćemo biti i bolji od tog plana. Za iduću godinu naš plan, ne samo u skladu s preporukama Europske komisije, nego i našim očekivanjima, deficit bi trebao ići i dalje dolje, prema 2 posto", izjavio je Marić novinarima na Markovom trgu nakon sjednice Vlade.
Podsjetio je pritom da za slijedeću godinu obveze iz proračuna iznose 27 milijardi kuna, na naplatu dospijevaju dvije domaće obveznice od 9,5 milijardi kuna i jedna međunarodna od 1,5 milijarde dolara, kao i oko milijardu eura glavnice duga cestarskog sektora (HC, HAC i ARZ) te je izrazio uvjerenje da neće biti problema u refinanciranju tih obveza.
"To je nešto na čemu smo već počeli raditi i radimo, i ta refinanciranja, ako ovako nastavimo, sigurno neće doći u pitanje", istaknuo je tehnički ministar financija. Osvrnuo se i na pozitivna ekonomska kretanja u prvoj polovini ove godine, rekavši da "sve te pozitivne brojke dok se ne osjete na svakom građaninu zapravo još uvijek nisu postigle svoju punu svrhu".
"Gospodarski rast od 2,8 posto u prvoj polovici ove godine je dobar nakon šest godina recesije, ali ne može nas i ne bi nas smio zadovoljiti. To je gospodarski rast koji bi nam svim trebao biti samo dodatni argument da se nastavi s provedbom strukturnih mjera i da ih se još i ubrzava, da se diže potencijal gospodarstva, a ni u kojem slučaju nam to ne bi trebala biti izlika za njihovo odgađanje", rekao je, dodavši da je odgoda "bilo puno previše u našoj prošlosti i da treba sada još jače prionuti".
Cilj je, pojasnio je, postići gospodarski rast koji će generirati radna mjesta i doprinijeti demografskoj obnovi "jer proteklih godina smo svjedoci negativnih demografskih trendova i odlazaka naših mladih i iz najpropulzivnijih djelatnosti i to poglavito iz nekih regija, poput Slavonije koja je ionako dosta devastirana proteklih godina", a krije veliki potencijal. Na sjednici tehničke Vlade, prvoj nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, prihvaćeno je izvješće o izvršenju državnog proračuna u prvoj polovini ove godine.
U prvoj polovini ove godine manjak proračuna konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, iznosio je 518 milijuna kuna ili 0,2 posto, a deficit državnog proračuna 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, što je 5 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju lani.
"Dugo nismo vidjeli ovako nizak deficit, odnosno gotovo uravnotežen proračun", kazao je Marić na sjednici Vlade, ističući da će i „do kraja godine proračun držati maksimalno pod kontrolom“. Dodao je da očekuje nastavak takvih kretanja pa bi Hrvatska mogla iduće godine izaći iz Procedure prekomjernog deficita, dok bi rejting agencije mogle poboljšati kreditni rejting zemlje.
