c S
Dnevne novosti

Pučki pravobranitelj: nužna depolitizacija uprave i bolji rad sudaca

02.04.2009 11:45 ZAGREB, 2. travnja 2009., Dugotrajnost upravnih i sudskih postupaka najčešći su razlozi zbog kojih su se građani lani obraćali pučkom pravobranitelju Jurici Malčiću koji, u godišnjem izvješću ovoga tjedna poslanom Hrvatskom saboru, rješenje problema vidi u depolitizaciji uprave te učinkovitijem i kvalitetnijem radu sudaca.
"Umjesto političke (stranačke) podobnosti i osobne lojalnosti (nerijetko i zemljačkog tipa) čitav profesionalni aparat uprave, a posebno najviši sloj rukovodećih državnih službenika mora se temeljiti na sposobnosti, stručnosti, profesionalizmu i etici i to kako kod ulaska u sustav tako i pri napredovanju. Jedino takav depolitizirani sustav može jamčiti da će upravne službe djelovati neovisno i nepristrano, jednako prema svima i isključivo prema stručnim i profesionalnim kriterijima", navodi pučki pravobranitelj u izvješću parlamentu za 2008.

Malčić ističe da je logična posljedica ispolitiziranosti uprave pojava klijentelizma i političke korupcije te da, osim neažurnost i nereda koji uzrokuje, svaka druga vrsta korupcije uz nju lakše prolazi i teže se otkriva. "Notorno je da takvo stanje pogoduje voluntarizmu i arbitrarnosti koja u stvarnosti dovodi u pitanje ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom. Sve to najviše pogađa slabe i siromašne, one bez novca i utjecaja koji se najčešće i obraćaju pučkom pravobranitelju, dok oni koji imaju moć, utjecaj ili novac u pravilu lakše i brže ostvaruju svoje interese pred upravnim tijelima", navodi se u izvješću od 117 stranica.

Statistički podaci pokazuju da se i lani najveći dio od 1560 novopridošlih pritužbi pučkom pravobranitelju odnosio na dugotrajnost upravnih postupaka, uključujući i višegodišnje trajanje sporova na Upravnom sudu. Građani su se pučkom pravobranitelju obraćali zbog prekoračenja zakonskih i razumnih rokova, ali i nepoštivanja obveze upravnih tijela da ih obavještavaju o stanju postupka u slučaju prekoračenja rokova.

Mnogi upravni postupci nerijetko traju i po deset godina, a pučki pravobranitelj i u nekoliko je ranijih godišnjih izvješća upozoravao na ozbiljna kršenja ljudskih prava zbog nerazumno dugog trajanja postupaka. Bitni pomaci, dodaje Malčić, nisu zabilježene niti nakon presuda Europskog suda za ljudska prava koje su potvrdile takve povrede ali i utvrdile odgovornost države i dužnost da osigura uvjete da se upravne stvari rješavaju u primjerenim rokovima.

Trajanje postupaka, odnosno neažurnost u rješavanju predmeta, Malčić je označio i kao najveći problem u pravosuđu, unatoč određenom napretku i mjerama koje poduzima prije svega Vrhovni sud.

Prema već ranije izraženom stajalištu pučkog pravobranitelja, za učinkovito rješenje problema ključno je kadrovski, materijalno i ovlastima ojačati sudsku upravu u svim sudovima, a posebno na Vrhovnom sudu. Taj bi sud, smatra Malčić, trebao imati i veću ulogu u imenovanju predsjednika sudova i napredovanju sudaca, dok bi aktivnosti koje već provodi na rješavanju zaostalih predmeta, uz istodobno praćenje i kontrolu rada sudova i sudaca te raspoređivanje predmeta s opterećenih na manje opterećene sudove, trebalo unaprijediti u stalni sustav.

Kao izvor velikog broja sporova Malčić je naveo i nekvalitetne ili nedovoljno pripremljene zakone nastale, kako kaže, pod utjecajem dnevno političkih potreba i s populističkim motivima. "Napore da se dugoročno i trajno poboljša stanje ažurnosti sudova treba usmjeriti istodobno i u pravcu smanjenja priliva i broja predmeta o kojima se odlučuje u sudskom postupku ali i na racionalizaciju sudova, unapređenje učinkovitosti i kvalitete rada sudaca i nadzora nad njihovim radom", stoji u izvješću.

Malčić smatra da je neažurnost i dugotrajnost postupaka djelomično uzrokovana i slabom kvalitetom suđenja, o čemu svjedoči i broj ukinutih presuda, kao i da suci ne koriste dovoljno ovlasti za sprečavanje odugovlačenja postupaka. "Unatoč notornoj činjenici da dio sudaca nije na stalnu dužnost imenovan samo po kriteriju stručnosti i sposobnosti, u sudskom sustavu nije stvoren niti djeluje mehanizam kojim bi se iz tog sustava eliminirali oni koji ne mogu zadovoljiti standarde učinkovitosti, kvalitete i nepristranosti, a koji, iako ne tako mnogobrojni, najviše utječu na lošu sliku o pravosuđu i nepovjerenje u sustav", kaže Malčić.

Dodaje i da nedovoljna javnost rada te nedostatak objektivnih i javnih kriterija Državnog sudbenog vijeća pri imenovanju i napredovanju sudaca ne daje mnogo nade da će se u dogledno vrijeme kvaliteta sudačkog kadra poboljšati.