Odbor za ljudska prava prihvatio izvještaj DORH-a za 2015.

Za prihvaćanje izvještaja glasovala je većina članova odbora, dok je Bruna Esih iz HDZ-a bila suzdržana, zamjerivši Cvitanu zbog toga što u izvještaju nema podataka o ratnim zločinima nakon Drugog svjetskog rata. Također je izazvala oštriju reakciju Cvitana pitanjem o tome koji su to mehanizmi postupanja bili u slučaju bivšeg ministra financija Borisa Lalovca kojeg je supruga prijavila zbog obiteljskog nasilja. Cvitan je rekao da je predmet u rad dobilo općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu i očekuje da će u kratkom vremenu donijeti odluku.Glavni državni odvjetnik rekao je da on nije ničija sluga pa ni Hrvatskog sabora koji ga je jednoglasno imenovao te da on mora sada braniti svoj dignitet od teza koje iznose mediji.Detalje o tom predmetu, kazao je Cvitan, znaju samo on i još nekoliko osoba koji rade na tom slučaju, ali se svejedno u javnosti iznose teze da on štiti nečiji interes. „Ništa se ne zataškava, ništa se ne stavlja u ladicu“, rekao je Cvitan, dodavši da prije svega treba voditi računa o maloljetnom djetetu.

Milorad Pupovac kazao je kako je šokantna činjenica da DORH nije mogao u pet godina zaposliti ni jednog novog zaposlenika i da uvjeti za rad ograničavaju zaposlene u obavljanju posla.Pupovac je rekao i kako raspolaže podacima prema kojima je u 2015. bila snažna pojava mržnje i nasilja, posebno prema pripadnicima nacionalnih manjina, dok je 2016. u pogledu brojki i karaktera još drastičnija. Smatra da se tu pojavu neće suzbiti bez adekvatnog odgovora policije i odvjetništva.

Odbor za ljudska prava je i ranije prihvatio DORH-ovo izvješće za 2015., ali u prošlom sazivu Sabora koji o tome zbog pada vlade i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora nije stigao glasovati.Izvješće za 2015. o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u 2017. trebalo bi pokazati odnos vlasti, odnosno HDZ-a i Mosta, prema glavnom državnom odvjetniku s obzirom da se još za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo kako bi Cvitana mogli razriješiti prije isteka mandata.Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja izjavio je nedavno da oni u tom trenutku nisu bili za promjene, a kakav će stav sad zauzeti trebaju vidjeti jer moraju analizirati izvješće.Cvitan navodi da je njihov kvalitetan rad rezultat iznadprosječnog angažmana i zalaganja, stalne edukacije, ali i sustavnog nadzora nad radom svih državnih odvjetništava, no upozorava da za nastavak rada s jednakim stupnjem dostignutih rezultata naročitu pažnju treba posvetiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika, kao i podizanju stupnja opremljenosti odvjetništava.

DORH je u 2015. zaprimio 38.227 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 15 posto više nego godinu ranije. U ukupnom broju zaprimljenih prijava i dalje prevladavaju kaznena djela protiv imovine sa 35,5 posto. Nepoznatih prijavljenih počinitelja bilo je za 6,4 posto više nego godinu ranije.Državna odvjetništva su odbacila 12.363 prijave, što predstavlja 42 posto od ukupno riješenih prijava, neposrednim optuženjem odlučeno je u odnosu na 12.701 osobu, dok je rješenje o provođenju istrage doneseno za 3.583 osobe (12 posto).U 2015. dovršeno je ukupno 3841 istraga te je u radu ostalo 1596 istraga, što u postocima predstavlja manje nedovršenih istraga no u proteklom izvještajnom razdoblju. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3230 optužnica, što je ukupno 82,7 posto svih odluka po dovršenoj istrazi.Optužna vijeća su u 2015.  potvrdila više od 96 posto svih optužnica, što u DORH-u smatraju vrlo zadovoljavajućim postotkom. Prvostupanjske presude donesne su u odnosu na 14.620 odraslih osoba, od čega je 13.387 osuđujućih. Oslobađajuće presude donesene su za 737 odraslih osoba (5 posto), dok je optužba prema 496 odraslih osoba odbijena (3,4 posto).