Šimac: Slovenija blokirajući Hrvatsku blokira Lisabonski ugovor

Šimac je rekao kako nije siguran da je "najbolje rješenje koje sada predlaže". Misli kako ne treba miješati arbitražni sud i tzv. arbitražu koja u pravilu vodi računa i o izvanpravnim činjenicama. Istaknuo je kako treba imati na umu "pretjerane slovenske zahtjeve i vrlo skromne hrvatske zahtjeve koji idu do hrvatskog prava, a slovenski daleko preko prava pa se često nađe rješenje negdje preko prava". "Slovenija sa svojim maksimalističkim zahtjevima može dobiti više nego na što bi imala pravo", izjavio je, dodajući kako Hrvatska smatra da zbog mira treba poštovati granice nastale nakon Drugoga svjetskog rata.

Po njegovim riječima, Hrvatska je ona koja traži "samo svoje pravo", a onaj drugi (Slovenija) traži daleko preko prava te je u prednosti pred arbitrima, ali nije u prednosti pred sudom. "Zato nisam zadovoljan ponuđenim rješenjem", objasnio je Šimac, koji je bio konzultant Češke, Poljske i vlada pribaltičkih država u pravnoj i institucionalnoj prilagodbi Europskoj uniji. Također misli da slovenski ekstremisti nameću "visoki plafon" pa je svima drugima u Sloveniji teško ići "ispod tog nacionalističkog plafona" koji se predstavlja kao patriotizam.

Šimac drži kako Sloveniji ne odgovara da se "pitanje pregovaračkog procesa i rješenje graničnoga spora razveže". Davor Vidas ističe kako je ključno razdvojiti granično pitanje od ostalih pitanja. Po njegovim riječima, granično pitanje je predmet Međunarodnoga suda pravde u Haagu, a ostala se trebaju rješiti na bilateralnoj razini. Smatra da je prijedlog europskoga povjerenika za proširenje na tragu onoga o čemu su se Janša i Sanader dogovorili na Bledu. Zadatak je Europske komisije da konkretizira taj dogovor, napomenuo je Vidas.

Šimac ističe kako - dok s jedne strane Slovenija do kraja može blokirati ulazak Hrvatske u Europsku uniju - s druge strane nema instrumenata da blokadama jedne zemlje članice kažete ne. Po njegovim riječima, to može stvoriti opasan presedan pa bi svaka zemlja ubuduće mogla blokirati drugu želeći "nacionalističkim maksimalizmom presizati za tuđim teritorijem".

Vesna Pusić podsjetila je kako je istina da se kvalificiranom većinom odlučuje o mnogim stvarima u Europskoj uniji, ali ne i o proširenju. Upozorila je, međutim, na jednu drugu mogućnost u svezi s Amsterdamskim sporazumom po kojem se jednoj zemlji članici - ako ide protiv temeljnih načela EU-a - u odlučivanju o određenoj temi može suspendirati glas. Odluka se može donijeti bez te zemlje, napomenula je. Istaknula je kako, po njezinim spoznajama, Švedska i Francuska imaju "dosta snažnu volju" da se problem riješi čak ako bi trebalo, kako je dodala, primjenom Amsterdamskog sporazuma.

Neven Mimica smatra da je uključivanje trojice u rješavanje blokade hrvatskih pretpristupnih pregovora s EU-om pritisak na Sloveniju kako se u tom procesu ne bi postavljala izvaneuropska načela. Istaknuo je da je u sklopu Europske komisije učinjen bitan napredak o rješavanju graničnog spora od "političke medijacije" do njegova rješavanja po "načelima međunarodnoga prava". Također jer rekao kako treba posebno analizirati što u najnovijem prijedlogu znači kontakt Slovenije s otvorenim morem te se nada da nije riječ o zamci. Vjeruje da se pitanje dodira Slovenije s otvorenim morem ne postavlja onako kako ga "definira slovenski parlament".