Vlada donijela strategiju prometnog razvoja do 2030. godine
25.08.2017 07:24
ZAGREB, 24. kolovoza (Hina), Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila Strategiju prometnog razvoja Hrvatske od 2017. do 2030. godine, a kako je kazao ministar prometa Oleg Butković, strategija osigurava okvir za razvoj prometnog sektora zemlje.
Strategija definira 16 ciljeva koji su primjenjivi za sektor prometa, 37 specifičnih ciljeva i 118 mjera podijeljenih u 6 prometnih sektora - željeznički, cestovni, zračni, pomorstva i unutarnja plovidba, javni gradski, prigradski i regionalni prijevoz."Donošenje strategije osigurava bezuvjetno trošenje sredstava iz EU fondova za više od 20 projekata u svim vidovima prometa ukupne vrijednosti oko 2 milijarde eura", rekao je Butković.
Izdvojio je most Pelješac s pristupnim cestama, nabavku elektromotornih vlakova, obnovu tramvajske infrastrukture u Osijeku i Zagrebu, nabavu novih tramvaja i novih brodova za prijevoz putnika na otoke, dovršetak izgradnje Zračne luke Dubrovnik...
Vlada je na sjednici donijela i Program potpore strukturnim reformama od 2017. do 2020. godine. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je kako plan sadrži popis projekata koje će direktno financirati Europska komisija (EK), a čija je namjena da podupru provedbu nacionalnog programa strukturnih reformi.
"Ovaj plan sadrži 15 projekata u ukupnoj vrijednosti od 1,8 milijuna eura, a koji će se provoditi u različitim resorima", kazala je Dalić.Radi se o širokom spektru projekata u velikom broju državnih institucija i Dalić se, kaže, nada da će to pridonijeti kvaliteti provedbe nacionalnog programa reformi.
Veća zaštita potrošača pri stambenom kreditiranju
Vlada je u Sabor uputila i konačni prijedlog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju koji, kako je kazao ministar financija Zdravko Marić, donosi veću zaštitu potrošača pri stambenom potrošačkom kreditiranju.Tim se zakonom, također, otklanjaju nedostaci brojnih postojećih propisa, olakšava kreditna ponuda, smanjuje tečajni rizik u stranoj valuti, kao i rizik od prezaduženosti.Također će se, istaknuo je Marić, povećati kvaliteta kreditnih usluga te bolje zaštiti one koji imaju ili budu imali poteškoća s otplatom kredita.
Tako se potrošaču daje pravo i da u roku od 14 dana nakon sklapanja ugovora odustane od ugovora bez navođenja razloga i bez naknade. Transparentnije se definira izračun efektivne kamatne stope, a veća je i zaštita potrošača kod kreditiranja u stranoj valuti.
U odnosu na prvo čitanje tog zakona, Marić je posebno izdvojio da je sada propisano da kreditna institucija ne smije potrošaču naplatiti naknadu za prijevremeno, djelomično ili u cijelosti ispunjenje obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditiranju.
To znači, kazao je, da je izlazna naknada za otplatu kredita praktički eliminirana.Premijer Plenković je rekao kako je konačni prijedlog zakona poboljšan u odnosu na prvo čitanje, usklađen je sa europskom pravnom stečevinom i ima za cilj bolju informiranost građana, potrošača, pa i njihovu zaštitu i na taj način veću pravnu sigurnost.
