IRO: školarine samo jedan oblik prepreka visokom obrazovanju
06.05.2009 12:40
ZAGREB, 6. svibnja 2009.(Hina), Institut za razvoj obrazovanja (IRO) upozorava da besplatno visoko obrazovanje samo po sebi neće ukloniti financijske prepreke u visokom obrazovanju bez korijenite reforme sustava studentske potpore te da ono ne može utjecati na promjenu socijalne strukture studentskog tijela bez koordiniranog djelovanja u nizu drugih područja.
Kako je danas priopćio IRO bitno je naglasiti da školarine predstavljaju samo jedan oblik financijskih prepreka visokom obrazovanju. "Kombinacija troškova studija, administrativnih troškova i životnih troškova predstavljaju puno veći trošak od godišnjeg iznosa školarine, te godišnje iznose između 13.000 i 30.000 kuna", napominje IRO.
Kako navodi studije pokazuju da nepostojanje školarina nije samo po sebi dovoljno za rješavanje slabog pristupa visokom obrazovanju, te da kvalitetni i sveobuhvatni sustavi studentske potpore imaju možda čak i važniju ulogu u povećanju pristupa visokom obrazovanju. "Većina međunarodnih istraživanja pokazuje da nefinancijski faktori, poput obrazovanja roditelja, obrazovna postignuća u osnovnom i srednjem obrazovanju, te sudjelovanje u predškolskom odgoju imaju često presudan utjecaj na mogućnost i/ili odlučivanje pojedinaca o upisivanju visokog obrazovanja", navodi se.
IRO zagovara jednakost pristupa visokom obrazovanja za sve društvene skupine u Hrvatskoj te pozdravlja i podupire akciju Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje kao nedvojbeno legitiman i demokratičan oblik zagovaranja javnih politika koji ima za cilj poštivanje ljudskog prava na visoko obrazovanje u Hrvatskoj.
"Zahtjev da se ukinu školarine u visokom obrazovanju je sam po sebi posve legitiman. Usprkos globalnom trendu uvođenja školarina, postoje brojni primjeri zemalja u Europi koje još ne naplaćuju školarine, kao i primjeri zemalja koje su ukinule školarine (Škotska, Irska, Madžarska)", napominje se.
IRO podržava ukidanje školarina, ukoliko postoji demokratski konsenzus za takvu politiku među svim sudionicima (studenti, profesori, donositelji odluka na visokim učilištima i na državnoj razini). Zbog kompleksnosti pitanja pristupa obrazovanju, predlaže da se Nezavisna studentska inicijativa angažira i u zagovaranju politika u drugim aspektima nejednakosti u visokom obrazovanju umjesto traženja ad hoc promjene zakona.
