Kako se navodi u priopćenju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Nikolić smatra da je potrebno stvoriti cjelovit i učinkovit zakonski okvir za sigurno ronjenje koje je, kako je rekao, uz šport, rekreaciju te razonodu i značajna gospodarska aktivnost. Istaknuo je da je potreban posebni zakon koji bi regulirao ronjenje jer važeći propisi više ne prate razvoj ronilačkih aktivnosti, što pak dovodi do sukoba interesa amaterskog i profesionalnog ronjenja te do nelojalne konkurencije.
Nikolić je podsjetio da je trenutačno to područje uređeno s tri pravilnika koje su donijela različita ministarstva, te da je temelj za donošenje posebnoga zakona o ronjenju članak 1026.
Pomorskoga zakonika.
U zakonskom prijedlogu definirano je šest vrsta ronjenja - športsko, rekreativno, znanstveno ronjenje, izvođenje ili obavljanje ronilačkih radova, te ronjenje za potrebe ribarstva i za posebne potrebe. Ronilačku iskaznicu koju mora imati ronilac koji se bavi rekreativnim ronjenjem ubuduće bi izdavalo ministarstvo nadležno za more, a ne više Hrvatski ronilački savez (HRS).
Organizatori ronjenja, rekao je, trebaju voditi dnevnik ronjenja bez obzira na to o kojoj je vrsti ronjenja riječ, a koji bi se elektroničkim putem prijavljivao lučkim kapetanijama.
Spomenuti zakonski prijedlog danas su podržali predstavnici ministarstava kulture i turizma te Hrvatske gospodarske komore, dok se predstavnici HRS-a nisu odazvali zbog drugih službenih obveza.
Dodaje se da je prihvaćen i prijedlog direktorice Sektora za turizam HGK-a Ondine Šegvić da se u zakonu posebno navede turističko ronjenje kao djelatnost.
