Nezadovoljni su i drugim prihvaćenim amandmanom Veljka Kajtazija kojim se u članku 54. stavku 1. brišu riječi: "s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja” pa stavak 1. glasi: “Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo.
"Hrvatski kinološki savez upozorava kako se takvom odredbom većina njegova članstva tim hobijem više neće moći baviti zato što ti ljudi imaju svoja zvanja i radna mjesta uz koje im zakonom nije dopušteno osnivati obrte, trgovačka društva ili OPG-ove.
"Ne sumnjajući u dobre namjere predlagatelja, s jedinim motivom zaštite životinja ističemo da je donoseći i prihvaćajući ovakav prijedlog Vlada Republike Hrvatske dovedena u zabludu jer će upravo ova odredba dovesti do uzgoja pasa isključivo radi proizvodnje, a što će u konačnici rezultirati hiperprodukcijom bez mogućnosti adekvatne kontrole i u konačnici postići potpuno suprotan učinak od onog koji se ovom odredbom želio postići", ističu u Hrvatskome kinološkom savezu.
Naglašavaju kako su oni kinolozi, zaljubljenici u čistokrvne pse, a nisu stočari i proizvođači te da im nije cilj proizvesti što veću količinu jedinki, nego uzgojiti psa najbližeg standardu pasmine koju uzgajaju. "Zbog nedorečenosti odredbe u dijelu koji se odnosi na precizno određivanje nadležnog tijela za donošenje rješenja, ostavlja se prostora za pravnu nesigurnost koja može dovesti do neravnopravnog položaja ovih građana u odnosu na sve ostale koje nitko ne sputava u bavljenju tom djelatnošću", tvrde u Hrvatskome kinološkom društvu.
Ističu i kako se dobiva dojam da predlagatelj smatra kako kinolozi u Hrvatskoj "proizvode pse kao na traci", a realnost je potpuno drugačija jer često imaju samo jedno leglo na godinu, a mnogi ni toliko.Hrvatski kinološki savez smatra da "svakako treba biti konzultiran" i njegov glas prilikom odlučivanja o predmetnom prijedlogu amandmana.
Podsjeća da je krovna hrvatska kinološka organizacija, osnovana 1891. godine zbog društvene potrebe za stručnom i sustavnom brigom o psima, a danas je čini 135 udruga i klubova iz svih krajeva Hrvatske s više od 4000 članova, koji imaju više od 250.000 pasa upisanih u rodovnu knjigu, te da je jedina organizacija koja predstavlja Republiku Hrvatsku pri Međunarodnoj kinološkoj federaciji (FCI).
Također se ističe kako su uzgajivači Hrvatskoga kinološkog saveza registrirani u tom savezu i u Međunarodnoj kinološkoj federaciji (Federation Cynologique Internationale FCI) sa sjedištem u Belgiji te kako je svako leglo i svako štene u leglu registrirano i čipirano.
Zbog toga u Hrvatskome kinološkom savezu smatraju da bi zakonodavac u odredbe koje se odnose na uzgoj trebao uvrstiti taj savez i iskoristiti mehanizme, stručnost i višestoljetno iskustvo koje on ima. Ističu da bi takva praksa u kojoj bi Hrvatski kinološki savez kao i dosad registrirao i kontrolirao svoje članstvo bila najoptimalnije rješenje i za članove tog saveza, društvo u cjelini te za dobrobit životinja.
Ako takav amandman prođe, tvrde u tom savezu, nestati će istinski zaljubljenici u pasmine i hobisti, a "buknuti će proizvodnja radi puke proizvodnje, 'štanc na crno', što će rezultirati hiperprodukcijom pasa, nezdravim jedinkama i mučenjem ženki" da se kote sve dok mogu.
Apeliraju da se razmotre njihovi argumenti i donese ispravna odluka jer, kako kažu, ti prihvaćeni amandmani "nisu u interesu dobrobiti životinja, što bi trebala biti temeljna svrha i cilj donošenja zakona o zaštiti životinja".
