Vlada: U Sabor upućen Konačni prijedlog zakona o sustavu domovinske sigurnosti

Konačnim prijedlogom zakona definira se sustav domovinske sigurnosti kojega čine resursi unutarnjih poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, zdravstva, civilne zaštite, službe vanjskih poslova, gospodarstva, te drugih tijela koji organizirano i koordinirano obavljaju poslove prepoznavanja, procjene, smanjenja i/ili uklanjanja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Hrvatske.

Hrvatska treba partnerstvo za sigurnostHrvatska kao odgovor na nove sigurnosne rizike treba partnerstvo za sigurnost iz kojeg će proizaći sustav domovinske sigurnosti.

Uspostava sustava domovinske sigurnosti strateški je cilj definiran u Strategiji nacionalne sigurnosti, koja je napravljena i usvojena nakon 15 godina, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević naglasivši da je strateški cilj dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti, zaštita stanovništva, kritičke infrastrukture te razvoj snažne obrane i javne sigurnosti.

Radi toga, dodaje, treba osigurati uvjete za usklađeno koordinirano upravljanje sigurnosnim rizicima kako bi se oni uklonili ili smanjili na prihvatljivu mjeru, te su zakonom nominirana tijela koja ulaze u sustav domovinske sigurnosti.

Središnje tijelo za sustav domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao tijelo koje usmjerava rad sustava domovinske sigurnosti, a ne samo sigurnosno-obavještajnog sustava, Uspostavlja se Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, kao međuresorno tijelo koje ima nadležnost koordiniranja i usklađivanja razvoja sposobnosti sustava domovinske sigurnosti.

"Sustav domovinske sigurnosti jamčit će građanima da Hrvatska u bilo kojem trenutku može čvrsto, snažno odgovoriti na bilo koju ugrozu i opasnost", kazao je Krstičević. Premijer Andrej Plenković ističe važnost uspostave Koordinacije kako bi sve ono što rade različita tijela bilo još tješnije povezano. "I da reagiramo i anticipiramo krizu, što bi, naravno, bilo najbolje.

A kad se kriza dogodi, da budemo dobro koordinirani i učinkoviti", dodao je.Vlada je također donijela odluku kojom se omogućava preseljenje dodatnih 100 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite.

Hrvatska se obvezala prihvatiti do 550 osoba

Hrvatska se, naime, u srpnju 2015. godine, sudjelovanjem u Programu Europske unije za preseljenje državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, obvezala prihvatiti do 550 osoba - 150 po osnovi preseljenja iz trećih država i 400 osoba po osnovi premještanja iz drugih država članica EU, a sada je taj broj povećan za još 100 osoba.

Iako na razini Europske unije nisu donesene nove odluke o sudjelovanju u Programu u razdoblju od 2018.-2020. godine, tijela EU-a pozivaju države članice da nastave i pojačaju svoje aktivnosti u preseljenju izbjeglica na svoja područja. S obzirom na to, Hrvatska kao članica koja podržava načelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti, tijekom 2018. godine može preseliti dodatnih 100 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva, stoji u obrazloženju odluke.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor  Božinović pritom je izvijestio da će krajem studenoga i početkom prosinca iz Turske u Hrvatsku biti preseljena prva takva skupina, a riječ je o državljanima Sirije.