"Stoga ćemo nastaviti s provedbom nacionalnog programa reformi kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja, provest ćemo dodatno rasterećenje, a mjerama koje se odnose na poslovno okruženje pojednostavit ćemo postojeće regulatorne zahtjeve, smanjiti troškove uklanjanjem prepreka ulaskom u pojedine sektore te spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja", poručio je Plenković u Saboru.
Svim tim mjerama, uvjeren je, osnažit će se domaće gospodarstvo s ciljem jačanja otpornosti i konkurentnosti. "Ovim prijedlogom proračuna vlada želi nastaviti s provedbom svog programa i ići u susret očekivanja svih hrvatskih ljudi", poručio je Plenković.
Prijedlog poračuna, kaže, odražava jasnu politiku vlade utemeljenu na održivim javnim finacijama s ciljem da ne trošimo više od onoga što imamo i da smanjujemo javni dug. "Vlada nastavlja s poreznim rasterećenjem i građana i poduzetnika", istaknuo je premijer.
Gospodarstvo nam se, kaže, nalazi u uzlaznoj putanji pa je BDP zabilježio realni međugodišnji rast od 2,7 posto u prvoj polovici ove godine. U preostalom dijelu godine, kaže, vlada očekuje i njegovo ubrzanje. Bilježi se rast industrijske proizvodnje, prometa, trgovine na malo, građevinarstva te turizma, broj registriranih nezaposlenih na najnižim je razinama, a raste i stopa zaposlenosti, naveo je premijer Plenković.
Očekuje, kaže, da će ove godine rast biti 3,2 posto, a tu je procjenu dala i EK. Moraju se, kaže, iskoristiti povoljni impulsi iz domaćeg i međunarodnog okružja kako bismo gospodarski rast učinili stabilnim i trajnim, dodatno smanjili prekomjerne makroekonomske neravnoteže te osigurali nastavak zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta.
"Fiskalni pokazatelji proračunskog manjka javnog duga trenutno bilježe povijesno najniže razine. Tako je u 2016. proračunski manjak smanjen na razinu od 0,9 posto BDP-a, a javni dug na 82,9 posto BDP-a što Hrvatsku svrstava u rang zemalja s najvećim godišnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u", rekao je premijer. Fiskalni rezultati u 2017. bolji su, kaže, od očekivanog, a tome je doprinjela i porezna reforma.
"Planiramo da će se manjak općeg proračuna spustiti na razinu do 0,6 posto BDP-a u 2017. Osim toga, nastavljen je i trend smanjenja javnog duga što je pokazatelj odgovornog vođenja javnih financija", rekao je. U narednom razdoblju, kaže, nastavit će se sa smanjivanjem proračunskog manjka i udjela javnog duga kroz provedbu pametne fiskalne konsolidacije koja neće ugroziti temelje za rast.
"Proračun za 2018. temelji se na tim načelima", poručio je. U tom se smislu jačaju fiskalni kapaciteti lokalne samouprave, daljnji koraci bit će usmjereni na kontrolu rashodne strane proračuna, iskorištvanje svakog viška prihoda u prvom redu za smanjenje javnoga duga te za daljnje porezno rasterećenje.
"Doprinos povećanju prihoda očekuje se od povlačenja sredstava EU fondova koji će biti usmjereni na razvojne i infrastrukturne projekte te aktivnosti istraživanja i inovaciju. Ove godine objavili smo čak 2,2 milijarde eura vrijedne natječaje čime se ukupan iznos objavljenih natječaja popeo na pet milijardi eura, a to je 47 posto od ukupne količine dodjeljenih sredstava u ovoj financijskoj perspektivi do 2020,", rekao je Plenković.
Hrvatska je, istaknuo je, samo u prvih osam mjeseci ove godine ugovorila više sredstava nego u prethodne tri godine. "Rashodna strana proračuna planirana je na 133 milijarde kuna. Ona ostaje na razini ekonomskih smjernica što je još jedna potvrda odgovornog pristupa", naglasio je.
Pozornost će se posebno posvetiti i demografskoj revitalizaciji zemlje te su povećana sredstva za rodiljne i roditeljske potpore. "Kao članica Sjevernoatlantskog saveza i EU osiguravamo daljnji razvoj suvremenog i sveobuhvatnog i učinkovitog sustava domovinske sigurnosti i modernizacije oružanih snaga što uključuje i nabavu borbenh zrakoplova oko čega je u najvećoj mjeri postignut konsenzus svih ključnih dionika u Hrvatskoj", rekao je premijer Plenković.
Proračun za iduću godinu rađen je na bazi projekcija gospodarslog rasta od 2,9 posto, inflacija od oko 1,5 posto, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
