U slobodnim je zonama tijekom prošle godine poslovalo 115 tvrtki koje su zapošljavale 7492 radnika, odnosno u svakoj slobodnoj zoni prosječno su bila zaposlena 624 radnika. Ako se iz toga isključe podaci o Slobodnoj zoni Varaždin koja je prestala raditi sa zadnjim danom prosinca, na razini preostalih 11 slobodnih zona, u svakoj od njih prosječno je radilo 273 radnika.Korisnik slobodne zone u prosjeku je zapošljavao 65 radnika što je osam više nego u prethodnoj godini. Ako se, međutim, iz statistike isključe podaci koji se odnose na Slobodnu zonu Varaždin, prosječni korisnik slobodne zone zapošljavao je 26 radnika ili 2 radnika manje nego prethodne godine.Po izvješću, broj korisnika slobodnih zona u odnosu na prethodnu 2015. je smanjen za 16 posto dok je broj zaposlenih smanjen je za 3,2 posto.
Ukupni prihodi manji 14,5 posto
Ukupni prihodi korisnika slobodnih zona iznosili su oko 4,8 milijardi kuna što je 14,5 posto manje nego u prethodnoj godini.Dobit korisnika iznosila je 37,3 milijuna kuna, dok je u 2015. godini zabilježen gubitak od oko 110 milijuna kuna.Korisnici kopnenih zona ostvarili su 3.8 milijardi kuna prihoda što je 17,2 posto manje nego u 2015. godini. Gubitak korisnika kopnenih slobodnih zona koji je u 2016. godini iznosio 32.2 milijuna smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 83,9 posto.Ukupni prihodi korisnika lučkih slobodnih zona iznosili su 979,3 milijuna kuna ili 2,1 posto manje nego u 2015. godini, a ostvarena je dobit u iznosu od 69,5 milijuna što je 23,2 posto manje nego u prethodnoj godini.Izvoz iz slobodnih zona u izvještajnom je razdoblju, uključujući i isporuku dobara na tržište EU iznosio je 3,5 milijardi kuna što je 8 posto manje nego 2015.. Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 73,6 posto što je 5,2 posto više nego u 2015. godini.Isporuka dobara na tržište EU iznosila je 2,7 milijardi kuna što je 6,8 posto manje nego u prethodnoj godini, dok je udio isporuke dobara na tržište EU korisnika u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 57,5 posto što je 4,7 posto više nego u 2015. godini.
Na kopnu 8,4 posto manje prihoda
Korisnici kopnenih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 2.7 milijarde kuna prihoda što je 8,4 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika kopnenih slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 74 posto odnosno 4,7 posto manje nego u prethodnoj godini.Isporuka dobara na tržište EU korisnika kopnenih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 2,6 milijardi kuna što je 7 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište Europske unije u prihodima korisnika kopnenih slobodnih zona iznosi 69,3 posto ili 7,6 posto manje nego u prethodnoj godini.Korisnici lučkih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 710,5 milijuna kuna prihoda što je 6,5 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika lučki slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu u 2016. godini iznosio je 72,6 posto ili 3,3 posto manje nego u prethodnoj godini.Isporuka dobara na tržište EU korisnika lučkih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 118.2 milijuna kuna što je 1,3 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište EU u ukupnom prihodu korisnika lučkih slobodnih zona iznosi 12,1 posto odnosno 0,2 posto više nego u prethodnoj godini.
Ulaskom u EU smanjenja privlačnost poslovanja
Slobodna zona je dio teritorija RH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Na kopnenom području osnivaju se temeljem koncesije koju daje Vlada, dok se slobodne zone u lučkim područjima osnivaju temeljem suglasnosti Vlade. Prve takve zone osnovane su još 1997. godine.Međutim, u izvješću se napominje, kako je članstvom Hrvatske u EU za određeni broj poduzetnika koji su se do tada poslovali unutar slobodnih zona smanjena privlačnost poslovanja u tom režimu.2016. poslovalo 12 slobodnih zonaU 2016. u Hrvatskoj je poslovalo 12 slobodnih zona: Krapinsko-zagorska, Podunavska slobodna zona Vukovar, Kukuljanovo, Luka Rijeka – Škrljevo, Osijek, Splitsko-dalmatinska, Varaždin, Zagreb, slobodna zona luke Ploče, luke Pula, luke Rijeka te luke Split.Zadnjim danom prošle godine s radom u režimu slobodne zone prestala je poslovati Slobodna zona Varaždin čiji korisnici ostvaruju 60 posto ukupnih prihoda svih korisnika slobodnih zona, te je zapošljavala 60 posto svih radnika u slobodnim zonama.
