Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

12.1.2018

Južnih sedam za izravnije sudjelovanje građana EU protiv populizma

Izvor: HINA

ZAGREB/RIM, 11. siječnja 2018. (Hina), Čelnici sedam južnih članica Europske unije, koji su se sastali u srijedu navečer u Rimu traže da građani izravnije sudjeluju u borbi protiv populizma i u tu svrhu najavljuju prve "građanske konzultacije" diljem EU-a, piše u četvrtak EuObserver.

Čelnici Francuske, Grčke, Italije, Portugala, Španjolske, Malte i Cipra rekli su da su potrebne takozvane "građanske konzultacije" kako bi se "ojačala demokracija i sudjelovanje građana". Konzultacije će biti organizirane idućeg proljeća "širom Europe" kako bi se upitalo građane što bi trebali biti "temeljni prioriteti" EU-a.

Taj je prijedlog prvi iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron u svojoj izbornoj kampanji i nakon toga u novogodišnjem obraćanju.Malteški premijer kazao je u srijedu na sastanku u Rimu da je važno čuti mišljenje ljudi iz "zona u kojima nema gospodarskog rasta" i gdje je najveći rizik od rastućeg poulizma.

Talijanski čelnik Paolo Gentiloni dodao je da je "ovo pravo vrijeme za poduzimanje napora za veću europsku koheziju" s obzirom da europska gospodarstva sada prolaze kroz pozitivno razdoblje.Na sastanku je također prihvaćena još jedna Macronova ideja - sastavljanje transnacionalnog popisa članova Europskog parlamenta za izbore 2019. kao alat, kako se navodi u Rimskoj deklaraciji, za "jačanje demokratske dimenzije Unije".

Ovo je bio četvrti sastanak 'južnih sedam' članica, otkako je grčki premijer Aleksis Cipras pokrenuo tu inicijativu u rujnu 2016.Sedmorica čine 41 posto proračuna EUSkupina se dvaput sastala prošle godine, u Lisabonu i Madridu.Sastanak je održan uoči summita EU-a u ožujku i usred promišljanja o budućnosti migracijske politike te ekonomskih i monetarnih politika.

Većina od sedam južnih država izravno je suočena s migracijom i želi da se taj teret raspodijeli među članicama EU-a. Međutim, tome se protive istočne europske države u takozvanoj Višegradskoj skupini - Češka, Mađarska i Slovačka - koje su bojkotirale sustav migrantskih kvota EU-a.

Gentiloni je izjavio da sedam južnih država zajedno puni 41 posto europskog proračuna i stoga trebaju imati pravo glasa o europskim pitanjima. Njegovo spominjanje europskog proračuna dolazi u vrijeme kada Europska komisija raspravlja o tome treba li članice koje ne žele djelovati u skladu s migracijskom politikom EU-a kazniti tako da im se uskrati dio novca u idućem financijskom razdoblju.

"Naša temeljna uloga i teret zaštite granica (EU-a) mora biti priznata i EU je mora dijeliti", navodi se u izjavi iz Rima.Oni su pozvali na "zajedničku europsku migracijsku politiku kako bi se spriječili ilegalni priljevi i riješili glavni uzroci masovne migracije".

Također su pozvali na "novi i pošten zajednički europski sustav azila na temelju učinkovitog poštivanja načela odgovornosti i solidarnosti, posebice prema onim državama članicama koje su prve na udaru". Migracijska i politika azilaGrčka se pokušava nositi s više od 50.000 migranata i izbjeglica, od kojih se 14.000 tiska pod šatorima ili u prepunim prihvatnih centrima na egejskim otocima.

U Italiji su vlasti prestale objavljivati podatke o broju tražitelja azila smještenih u prihvatnim centrima, a prema posljednjim dostupnim podacima bilo ih je gotovo 200.000 u proljeće 2017. Unatoč povećanju broja malih prihvatnih centara u svrhu poboljšanja integracije, deseci tisuća ljudi i dalje su prisiljeni provoditi dane u velikim centrima dok ozračje nepovjerenja i rasizam rastu uoči općih izbora 4. ožujka.

Španjolska se našla na udaru kritika zbog stanja zatočeničkih centara u kojima su smješteni migranti prije protjerivanja. Gnjev se rasplamsao u prosincu nakon samoubojstva Alžirca koji je bio smješten u zatvoru u Andaluziji zajedno s gotovo 500 drugih migranata zbog nedostatka smještajnih kapaciteta. Francuska je također suočena s porastom broja zahtjeva za azilom.

Europski jug bio je najgore pogođen tijekom financijske krize i četiri od sedam država treba pomoć EU-a dok je nezaposlenost i dalje visoka. Nakon godina oštrih mjera štednje koje je tim zemljama nametnuo EU, čelnici su pozvali na politike koje promoviraju "gospodarski rast i društveno blagostanje".

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

IUS Software

Ministarstvo pravosuđa

RSS Izvori

VLADA Republike Hrvatske

2018

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite