Jedan od zakona o kojima bi trebao odlučivati je novi
Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim se ovlast raspolaganja državnom zemljom vraća gradovima i općinama, a prestaje postojati agencija osnovana za te poslove.
Novi zakon ponovno uvodi pravilo domicilnosti, državna zemlja primarno se raspodjeljuje lokalnim poljoprivrednicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, mikro i malim poduzećima, stočarima kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnjim zakupcima koji su uredno ispunili gospodarski program i poštivali ugovore te mladim poljoprivrednicima.
Na predloženi zakon, od kojeg hrvatski poljoprivrednici puno očekuju, Vlada je, nakon saborske rasprave, intervenirala sa pet amandmana, a prihvatila je i nekoliko zastupničkih.
Vladina je nakana, omogućiti još transparentniju raspodjelu, odnosno zakup privatnog poljoprivrednog zemljišta, s tim da i svi podaci o vlasnicima i zakupcima nekretnina budu javno dostupni, objašnjava ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Slijedom Vladinih amandmana, gradovi i općine morat će u programima raspolaganja odrediti maksimum zemljišta koje ide u zakup pojedinoj fizičkoj i pravnoj osobi. Članovi povjerenstva koje će odlučivati o zakupu i prodaji neće moći biti sudionici natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta kako bi se izbjegao sukob interesa.Među zastupničkim amandmanima koje je Vlada prihvatila su i amandmani SDSS-a kojima se, u slučaju najma, štite nedostupni vlasnici zemljišta i oni nepoznatog boravišta.
Novi zakon predviđa, naime, da se zapušteno privatno poljoprivredno zemljište čiji su vlasnici nepoznati može dati u zakup do 10 godina, novac od zakupa ide na poseban račun, ako se vlasnik javi. Vlada je djelomično prihvatila i neke amandmane Živog zida i MOST-a koji je kao i SDP te HSS zatražio da Zakon o poljoprivrednom zemljištu prođe još jedno, treće saborsko čitanje. Ipak, konačnu odluku o svim tim amandmanima donijet će Hrvatski sabor.
Za pet mjesta Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa - predsjednika i četiri člana nadležni Odbor za izbor i imenovanja Saboru je predložio devet kandidata: za predsjednicu Daliju Orešković, koja je tu dužnost obnašala proteklih pet godina i Natašu Novaković, a za članove Davorina Ivanjeka, Tatijanu Vučetić, Tončicu Božić, Aleksandru Jozić Ileković, Antoniju Petričušić, Dragana Zelića i Duju Prkuta.
Prema prošlotjednoj najavi, Sabor bi tu točku u dnevni red trebao uvrstiti u srijedu, raspraviti u četvrtak, a glasovati u petak. Predsjednika i članove Povjerenstva Sabor bira tajnim glasovanjem, a uvjet je da dobiju većinu glasova svih zastupnika, dakle 76 glasova. Biraju se na pet godina, a na svoju dužnost mogu biti izabrani najviše dva puta.
